ŽELJKO KOMŠIĆ // Nije mi prvi put u životu da idem “praćkom na tenk”

ŽELJKO KOMŠIĆ, ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BIH I PREDSJEDNIK DEMOKRATSKE FRONTE BIH

Nije mi prvi put u životu da idem "praćkom na tenk"

 

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte (DF) BiH, u intervjuu za “Dnevni avaz” govori o stranci koju je nedavno osnovao, članstvu, očekivanjima, izborima 2014.….

Komšić komentira i aktuelnu političku situaciju u zemlji, pojašnjava razloge svog odustajanja od posjete Beogradu, te negira izjavu Bakira Izetbegovića da je odbio Nikolićev poziv u ljutnji. Komšić se osvrće i na kritike koje su mu upućene zbog „političkog oživljavanja“ Munira Alibabića Munje, te pojašnjava zašto kao koalicioni stranački partneri DF-a dolaze u obzir svi osim šovinista i fašista…

Otkazao i Ankaru

Vaše naknadno odbijanje kao člana Predsjedništva BiH da se odazovete pozivu Tomislava Nikolića, predsjednika Srbije, i posjetite Beograd 23. aprila, u drugi plan je potisnulo aktuelna dešavanja u vezi s Vašim angažmanom kao predsjednika novoosnovane Demokratske fronte. Možete li konkretno odgovoriti zašto ste odbili Nikolićev poziv?

– Moja dvojica kolega, gospoda Radmanović i Izetbegović, mogu Vam potvrditi da sam sigurno bio „zagovornik” posjete Predsjedništva BiH Beogradu. Gospodin Izetbegović je čak insistirao na tome da se prvo desi trilateralni susret u Ankari pa tek onda posjeta Beogradu. Smatrajući da nam nije neophodan „posrednik“ (ako se tu uopće radi o bilo kakvom „posredništvu“), složili smo se da prvo idemo u Beograd, a nakon toga u Ankaru.

Gospodin Nikolić je od samog početka imao nekoliko izjava koje smo mi u Sarajevu smatrali vrlo neprihvatljivim, ali smo, ipak, odlučili da ne reagiramo, ne dižemo tenzije, čekajući pravi trenutak za realizaciju bilateralnog susreta. I kada je taj susret dogovoren, slijedi, kako to reče gospodin Nikolić, „sastanak rukovodstva dvije srpske države“. Mislim na njegov i Dodikov susret. I to nismo komentirali. Međutim, nakon njegovog skandaloznog govora u UN-u, na skupu koji je „režirao“ Vuk Jeremić, gospodin Nikolić na bilateralnom susretu s delegacijom BiH koju predvodi gospodin Radmanović dodatno ponavlja tu izjavu, naglašavajući da je to namjerno rekao. Dakle, nije mu se „omaklo“.

Bez obzira čime su te njegove izjave motivirane, a ima raznih tumačenja, ovo se svuda u svijetu i diplomatiji blago zove – miješanje u unutrašnje odnose i poslove susjedne zemlje, a precizno, i u svijetu i na našim prostorima, prizivanje raspada susjedne zemlje. O čemu onda i zašto da razgovaramo? Zna se kako su razni nikolići i razni komšići razgovarali kada je, nadam se posljednji put na ovim prostorima, propao pokušaj raspada moje zemlje. S druge strane, nama u BiH se sigurno ne može prigovoriti da smo u bilo kom trenutku bili nekorektni prema Srbiji i svemu onome što se dešava u toj zemlji.

Bez obzira na lične stavove, niko od zvaničnika BiH nikada nije komentirao dešavanja koja su sigurno bolna za Srbiju. Niko od naših državnih i entitetskih zvaničnika nije rekao ništa što bi u Srbiji mogli doživjeti kao miješanje u unutrašnje poslove. Očigledno je naše strpljenje, razumijevanje i volja da do susreta dođe, potpuno pogrešno shvaćeno kod gospodina Nikolića. To je razlog zašto sam otkazao, ne samo put u Beograd nego i put u Ankaru na trilateralni sastanak.

Uz ovo, još moram napomenuti da iz Bosne i Hercegovine nikada nikakvo zlo nije dolazilo u Srbiju, a iz Srbije u BiH jeste. Ako ni zbog čega drugog, u Beogradu ne mogu očekivati da, upravo zbog toga, prelazimo preko svega što nam i danas dolazi sa te strane, u konkretnom slučaju u vidu izjava i stavova Predsjednika Srbije. Bez obzira čak i na intervencije nekoga trećeg ili pozivajući se na trenutnu situaciju u Srbiji.

Hladna glava

Šta je to što očekujete od vrha Srbije da biste Vi promijenili mišljenje, odnosno nastavili razgovore s tamošnjim zvaničnicima?

– Ne očekujem ništa. Jer se ništa neće ni desiti. S drugim zvaničnicima Srbije, bar za sada, nema problema i nema razloga da se ti susreti i dalje ne dešavaju i da se razgovara.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ocijenio je Vašu odluku o neodlasku u Beograd ishitrenom i izrečenom kako je rekao „u ljutnji“. Također, kazao je da bi volio s Vama imati bolju saradnju. Kako to komentirate?

– Odluka nije donesena u ljutnji. Naprotiv, donesena je „hladne glave“. Odavno sam prestao donositi odluke u ljutnji ili pod bilo kakvim emocijama, pozitivnim ili negativnim. Što se tiče saradnje s gospodinom Izetbegovićem, nije nikakva tajna da nas dvojica imamo fundamentalno različite poglede na mnogo važnih političkih stvari, kako na unutrašnjem tako i na vanjskopolitičkom planu.

U nedjelju je održana Osnivačka skupština Vaše Demokratske fronte BiH koja je u javnosti izazvala mnogo pažnje. Kakvi su utisci?

– Formalnopravno, pa i politički, Stranka će postojati tek nakon odobrenja nadležnog suda. Svakako to ne znači da nema posla. A dobro znam i svjestan sam šta znači graditi stranačku infrastrukturu. Na kraju, imam već nekog iskustva u tom dijelu političkog posla. I znam da je to najteži dio u politici, pogotovo s aspekta vremena neophodnog da bi se ta infrastruktura izgradila i svjestan sam obaveza koje to nosi. Ali, to je nešto što sam, od samog početka, jednostavno „ukalkulisao“ u planiranju i znam da su to dodatne obaveze, pa sam i spreman na njih.

Pojedini politički analitičari u javnim istupima, konkretno Mile Lasić, Enver Kazaz, Žarko Papić u emisiji FTV-a „Pošteno“, izrazili su skepticizam da Vi kao političar i stranka koju ste osnovali imate kapaciteta da donesete neke značajnije pozitivne promjene u BiH. Koliko važnosti pridajete ovakvim ocjenama i kako odgovarate na njih ?

– Nisam baš tako shvatio ono što su oni govorili u toj emisiji. Ali da se sada ne sporimo oko toga. Moje mišljenje je da su te riječi izrečene u drugom kontekstu – da sam krenuo „praćkom na tenk“! Ali, kako god, nije mi prvi put u životu da idem „praćkom na tenk“, a da na kraju pobijedim.

Mnogi Vam zamjeraju to što ste političku priliku u Demokratskoj fronti dali bivšim policijskim kadrovima, prvenstveno Muniru Alibabiću Munji. Šta su Vaši protuargumenti i koliko su u Vašu stranku dobrodošli kadrovi koji su promijenili nekoliko stranačkih dresova, uključujući i one iz SDP-a?

– Kada je riječ o Muniru Alibabiću, svakako da se mogu naći ljudi kojima se on ne sviđa. Kao uostalom i za veliku većinu ljudi koji se „kreću“ u bilo kojem segmentu javnog života, ne samo u BiH nego bilo gdje. Niko nije savršen, ne postoje savršeni ljudi. Ali, Muniru Alibabiću sigurno ne možete prigovoriti da ne zna svoj posao i da nije pošten. A upravo takve ljude tražimo. Ako ljudi žele biti u stranci i ako im se neko ko je već tu ne dopada, u Statutu stranke imaju vrlo efikasan sistem da takve „izguraju“. Naravno da to podrazumijeva kako morate uvjeriti većinu u to što mislite. To se tiče i mene i Munira Alibabića i svih ostalih. Sistem izbora u stranci je takav da članstvo odlučuje ko je gdje. I to većinskim sistemom. Samo članstvu je omogućeno da glasa u dva navrata, direktno.

Prvi put, birajući općinska rukovodstva na neposrednim izborima na kojima glasaju svi članovi stranke u toj općini, koji su platili članarinu i koji žele da glasaju. I drugi put, na kongresu stranke, kada samo članovi, koji nisu u rukovodstvu stranke na bilo kojem nivou organiziranja, a koji su delegati, imaju pravo glasa. Nijedan funkcioner stranke, uključujući i predsjednika, s bilo kojeg nivoa organiziranja ne može biti niti delegat kongresa i, samim tim, niti glasati. To je isključivo pravo članova, a ne funkcionera stranke. Dakle, svi će imati priliku da „izguraju“ bilo koga sa stranačkih funkcija, pod uvjetom da to što oni misle i hoće misli većina članova gdje se glasa. I još nešto, svi ljudi koji nešto rade i obavljaju funkcije u stranci, počevši od mene, privremeno su na tom mjestu. To im je i svima rečeno. Mjera uspjeha svima nama bit će broj članova i izbori 2014. godine.

Što se tiče ove druge kategorije ljudi koju spominjete, vraćam se na „temeljni kriterij“ – znati svoj posao i biti pošten. Ne tvrdim da smo svi takvi, „provući“ će se i oni koji su suprotnost tome. Ali, cijeli sistem i način rada u stranci osmišljen je tako da vrši, slobodno mogu reći, neku vrstu „samoeliminacije“ takvih kadrova. Jednostavno je rješenje – za bilo kakav prolazak kroz infrastrukturu stranke treba ti odobravanje i naklonost članova, a ne podrška ili simpatije vrha stranke. Tako je postavljen sistem i kada je riječ o stranačkim pozicijama, ali i o pozicijama na budućim izborima. Vrhu stranke „oduzeta“ su prava da interveniše u unutarstranačkim izborima i kreiranju listi za izbore. Stranački vrh samo ima pravo da kontrolira zakonom i Statutom stranke utvrđene kriterije, ali nema pravo da intervenira kod odabira ljudi. Svi u stranci se moraju dokazivati, danas članstvu, sutra biračima, a ne stranačkom vrhu.

Političke sveznalice

Najavili ste već ranije izlazak na izbore 2014. godine, kao i to da se više nećete kandidirati za člana Predsjedništva BiH. Koji su to programski ciljevi koje će zagovarati Vaša stranka i koliko je njihova realizacija moguća u konstelaciji sadašnjih odnosa uzrokovanih prvenstveno postojećim uređenjem, odnosno dejtonskom podjelom BiH?

– Izborni program stranke će se tek raditi. Zamišljeno je da ga rade ljudi koji znaju nešto o oblastima koje će biti definirane programom za izbore, a ne političari „opće prakse“. I neće uopće biti važno da li su članovi stranke ili ne.

Čini mi se važnim da taj program, prije svega, mora biti realan. Čak i kada se saopćavaju loše stvari, a ne spisak lijepih neostvarivih želja i ideja. Realnost, ekonomska, mora biti polazna osnova za taj program. U DF-u ljudi će se okupljati na način da nema spora oko osnovnih vrijednosnih stvari kao što su, jednakost ljudi, svaka vrsta ravnopravnosti, odnos prema kriminalu i kriminalcima, bezrezervno poštivanje Ustava i zakona, ali prave odgovore i koncepcijske dileme treba tražiti u ekonomskom dijelu programa. To će biti svakako najveći izazov i za cijelu stranku. Zato taj dio treba da rade ljudi koji to znaju, a ne političke „sveznalice“ koje zapravo ništa ne znaju u dovoljnoj mjeri.

Kada bi Demokratska fronta BiH danas imala mogućnost birati koalicione partnere, koje su to stranke s kojima ne biste „krojili“ politiku i budućnost zemlje?

– Svi su potencijalni partneri. Bosna i Hercegovina i naš ustavni sistem je takav da jednostavno morate poštovati činjenicu da postoje ljudi koji ne misle kao vi i da ti ljudi, kroz izborni sistem, daju legitimitet i onim političkim opcijama koje vam se mogu privatno sviđati ili ne sviđati, ali morate s njima sarađivati. Ako krenete s pozicije da nećete sa nekima, jer vam se ne sviđaju iz bilo kojeg razloga, onda upadate u opasnu političku zamku u koju su, u našem kratkom demokratskom životu, neki upadali ili sada su u njoj, iz koje ne znate kako da se izvučete. Naravno, sa šovinistima i fašistima nema saradnje. Nikada i nikako.

A, ako Vam se ne dopada mogući partner ili s njim ne možete postići dogovor o stvarima koje smatrate ključnim, bolje je otići u opoziciju i držati se svojih temeljnih opredjeljenja. Treba poštovati ovu zemlju i političke izbore njenih ljudi oličene u strankama za koje glasaju, ali beskrajni politički i ljudski pragmatizam ipak treba imati granica. Jer, ako ne postoje te granice, bar na temeljnim principima stranke ili partije, desit će vam se da ne znate kako izaći iz situacije. A, šta bih ja lično volio, mislim da je manje važno od toga šta treba i mora da se radi.

Kakvi su danas Vaši odnosi s liderom SDP-a BiH Zlatkom Lagumdžijom i biste li koalirali sa SDP-om?

– Ovdje Vam je isti odgovor kao i u prethodnom pitanju.

Vrijeme je da prestanemo varati jedni druge

Gdje Vi vidite rješenja sadašnjih najaktuelnijih problema u zemlji, počevši od ekonomskih pa do presude “Sejdić – Finci”, zbog koje ste se, konačno, i razišli sa SDP-om?

– Najjednostavniji odgovor na ovo pitanje je sljedeći: Vrijeme je da prestanemo varati jedni druge. Kad-tad ćemo doći do ovog postulata, kad-tad ćemo morati otvoriti razgovore na iskren način i sve ono što tražimo za sebe biti spremni dati i drugima. Kao što je vrijeme i da se vratimo na sve ono na čemu moderne države počivaju. Demokratija, sloboda medijima, poštivanje zakona iz čega proizilazi red u administraciji i društvu, jednakost ljudi, bilo kao pripadnika nekog kolektiviteta ili kao pojedinaca. To je najkraći i generalno izrečen odgovor na Vaše pitanje. Razrada bi bila obimna i ne vjerujem da imam toliko prostora za elaboraciju.

Što se tiče razlaza sa SDP-om na provedbi presude „Sejdić – Finci“, evo ovih dana je sve to  propalo. Šta sada? Kuda sada? Kalkulacije su propale! Izlaz je u vraćanju na suštinu te presude. Izlaz je u vraćanju priči, suštini te presude, o pravu pojedinaca da bude isto tretiran u Ustavu BiH. I to na iskren način, bez sakrivenih kalkulacija. Ako to nećemo, zemlja će morati da sačeka neku novu generaciju političara i način političkog razmišljanja koji će to realizirati.

Borci su zadržali svoje dostojanstvo

Armija Republike BiH, čiji ste bili borac, 15. aprila slavi svoj 21. rođendan. No, bivši borci, uprkos neprocjenjivom doprinosu na očuvanju BiH i nemaju baš nekog razloga za slavlje. Kako im vratiti dostojanstvo?

– Zadržali smo mi svoje dostojanstvo. Samo smo nekada razočarani, češće ogorčeni, što nas i dalje pokušavaju praviti budalama!

Trebaju nam ljudi poput Munira Alibabića

Koliko uopće jedan predsjednik stranke, pogotovo novoosnovane, može filtrirati članstvo stranke od nepoželjnih – u kontekstu povezanosti s kriminalom- na čemu ćete, kako ste najavljivali, insistirati?

– Vjerujte da Munir Alibabić tako mnogo zna o kriminalcima i kriminalu u BiH da će mu i to biti jedan od zadataka u stranci. A nismo ni mi ostali baš neinformirani. Kada ovo dodate na prethodni odgovor i sistem utjecaja članstva, pa i birača, na kadrovsku politiku Stranke, mislim da postoji osnov za solidan sistem. I da se razumijemo, kriminalci, zvanični, samo su oni za koje to utvrdi nadležni sud pravosnažnom presudom. O moralnosti pojedinih ljudi, o tome kakvi su i ko su zapravo odlučuje članstvo, a ne vrh stranke, iz jednostavnog razloga – za vrh stranke je nemoguće znati i poznavati sve ljude. Ali, članstvo zna kakav je ko u sredini gdje žive. I zato su članovi pozvani da to procjenjuju. Za koga god članstvo u većem broju kaže da valja ili ne valja, za vrh stranke je to prihvatljivo.

izvor:Avaz foto:Avaz

POVEZANE VIJESTI
- Advertisment -

POPULARNO