Zaštita voća krečenjem

U cilju zaštite od pucanja kore debla voćaka pristupa se krećenju stabla. Ova mera preduzima se kako bi se ublažile posledice temperaturnih kolebanja u toku zime, voćka zaštitila a za sledeću godinu obezbedio bolji rod.

Na pucanje su naročito osetljive kore kajsije, trešnje, šljive, breskve.  Zaštita kore od pucana prevashodni je cilj premazivanje debla voćaka.

Prema rečima savetodavca za zaštitu bilja u Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi Novi Pazar Tanje Mihajlović do pucanja kore dolazi usled naglih temperaturnih kolebanja – promene temperature u kratkom vremenskom periodu, koje je  naročito izraženo kada nakon niskih temperatura nastupi toplo vreme.

’’Kada su temperature u toku zime iznad nule dolazi do zagrevanja voćnih sokova i kretanja prema kruni, znači oni ostaju posebno na južnoj i jugozapadnoj strani stabla zagrejani, a kada u toku noći temperature padnu ispod nule dolazi do mržnjenja tih sokova a na taj način i izmrzavanja voćaka’’ objašnjava Mihajlović.

Kako bi sprečili sve ove negativne pojave, voćari trebaju premazati smesom za krečenje voćnih stabala debla i ramene grane. Reč je o rastvoru svetle boje, s obzirom da svetla boja odbija sunčeve zrake, zagrevanje debla je smanjeno, a samim tim smanjuje se i verovatnoća pucanja kore.

’’A to se kreči krečnom smesom koja se pravi od pet kilograma negašenog kreča, koji treba da se ugasi, pola kilograma soli i 200 grama sumpora. Ova smesa se rastvara u 25 litara vode, u slučaju da se kreči ručno, a ukoliko se kreči atomizerima onda se rastvara na 100 litara vode da ne bi došlo do začepljenja dizni’’

So ima ulogu dezinfekcionog sredstva i konzervansa, dok sumpor koji je fungicid štiti od prezmljujućih bolesti.

Stručnjaci preporučuju da se krečenje ne obavlja kada su temperature ispod nule da ne bi došlo do smrzavanja krečne mase i odvajanja od stabala. Najbolji period za zaštitu voćnjaka je početkom zime, odnosno do polovine januara.

Senada Kalić

POVEZANE VIJESTI
- Advertisment -

POPULARNO