Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji na poziv hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović boravi u Hrvatskoj, drugi dan službenog posjeta posvetit će Srbima koji žive u toj zemlji.
Prije polaska u povratničke sredine u kojima živi srpska manjina, Vučić je na portalu Politico objavio tekst pod naslovom “Zapadni Balkan mora razbiti trgovinske barijere”.
Pozivajući na snažniju ekonomsku suradnju, smatra da će to pomoći balkanskim državama u približavanju Europskoj uniji. No, Vučić se osvrnuo i na svoje političke zablude iz mladosti te osudio “ekstremni nacionalizam”, podsjetivši da su “balkanski ratovi iza sebe ostavili 100.000 mrtvih, a milione otjerali iz njihovih domova”.
“Politički lideri sa suprotstavljenih strana nisu vjerovali jedni drugima niti su imali viziju za budućnost. Kao mladi čovjek u to vrijeme nisam vidio što se može dobiti saradnjom nasuprot podjelama. Sada znam da je moja zemlja platila visoku cijenu za ekstremni nacionalizam”, piše Vučić u nečemu što, prema pisanju hrvatskog portala Index, zvuči kao pokajanje.
Prema njegovom mišljenju, “ekonomska integracija će slomiti regionalne granice koje dihele [balkanske države] od zajedničkog napretka, te će učiniti državne granice manje značajnima”. Podsjeća i da je “Zapadni Balkan oshetio iz prve ruke destruktivne efekte nacionalizma”. Smatra da će veća ekonomska povezanost približiti kulture i “učiniti cijeli region stabilnijim”, ali i zaustaviti iseljavanje.
Posjeta povratnicima u Vrginmostu
Vučić je u međuvremenu stigao u selo Vrginmost, koje se nalazi u općini Gvozd, te bez prisustva medija posjetio povratničku obitelj Lapčević.
Nakon razgovora s njima posjetit će i osnovnu školu te donirati informatičku opremu. Nakon toga će se u društvenom domu Vrginmosta sastati s građanima.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u općini Gvozd u 19 naselja živi 2.970 stanovnika, od kojih Srbi čine 66,53 posto, stoji na službenim stranicama. Gotovo trećina stanovništva starija je od 65 godina.
Vrginmost je selo u Sisačko-moslavačkoj županiji, u kojemu većinski živi srpsko stanovništvo, pa je ciljano odabrano kako bi se srpski predsjednik na mjestu događaja uvjerio u to kako žive Srbi u Hrvatskoj, prenosi tportal.
Trasa kojom je Vučić iz Zagreba putovao pod jakim je policijskim osiguranjem, a prilikom izlaska iz glavnog grada zbog prolaska štićene kolone nastala je gužva, javljaju zagrebački mediji.
Popodne će Vučić nazočiti Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća u koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu, na kojoj će biti i Grabar-Kitarović.
Prvog dana posjeta Vučić je razgovarao s hrvatskom predsjednicom, potom sa čelnim ljudima Vlade i Sabora Andrejem Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem, potom sudjelovao na hrvatsko-srbijanskom gospodarskom forumu, te se u večernjim satima sastao sa zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem.
“Optimista sam kad je u pitanju ekonomija, ali sam uveren da će naši odnosi u budućnosti biti sve bolji, jer to je u interesu obe zemlje i oba naroda”, rekao je Vučić, sumirajući razgovore tokom prvog dana posjeta Hrvatskoj.
Problem granice
Najviše problema očekuje u rješavanju pitanja granica, jer su tu, kako je rekao, “stavovi potpuno suprotni”.
“Mislim da će nas u budućnosti ipak sve više stvari spajati, a sve manje razdvajati”, konstatirao je Vučić.
Priznao je i kako sa svojim sugovornicima “o mnogim temama nije mogao da se saglasi i to nije nikakva novost”.
Najavio je i da će za nekoliko dana primiti izaslanstvo udruga nestalih osoba iz Hrvatske, te potvrdio da je hrvatskoj predsjednici predao dokumentaciju za tri nestale osobe.
Upitan je li premijer Plenković pokrenuo pitanje ratne odštete, Vučić je odgovorio potvrdno, ali i rekao da će “Srbija imati svoje zahteve, te da će time biti otvorena Pandorina kutija, a da nam sve to sigurno sada ne treba”, prenosi Al Jazeera
Agencije o poboljšanju odnosa
Strane i regionalne novinske agencije popratile su posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj kao korak prema poboljšanju desetljećima napetih odnosa.
Hrvatska i Srbija obećale su pojačati napore na rješavanju pitanja manjina, graničnih pitanja i potrage za nestalim osobama tijekom Domovinskog rata “u nastojanju da poboljšaju odnose koji su narušeni desetljećima nakon raspada Jugoslavije”, piše Reuters.
Agencija objašnjava da su Srbija i Hrvatska, dvije najveće republike proizašle iz Jugoslavije, koja se raspala 1991. godine, pokušavale poboljšati veze nakon rata 1991–1995, “ali teškoće su ostale”.
Beograd i Zagreb nedavno su se sukobili u pitanju stradanja Srba tijekom Drugog svjetskog rata, pitanju migranata i teretnog prijevoza, piše njemačka agencija dpa i donosi šturi pregled zbivanja od raspada Jugoslavije i Domovinskog rata.
Agencija izvještava i da je premijer Plenković uoči posjeta izdvojio pitanje ratne odštete. Objašnjava da se retorika između dviju zemalja svake godine rutinski zaoštrava u kolovozu, kad se obilježava godišnjica vojno-redarstvene akcije “Oluja”, kojom je Hrvatska oslobodila svoja okupirana područja, prenosi Al Jazeera.
Različite brojke učesnika protesta
Agencije su izvijestile i o prosvjedima kojima je dočekan Vučić, pri čemu AFP izvještava o 400 prosvjednika, a Reuters o njih 1.000.
AFP prenosi Vučićev citat da mu “niko u porodici nije bio četnik”.
Reuters prenosi Vučićeve riječi da će u idućih 100 dana učiniti sve moguće da se poboljšaju međusobni odnosi i njegov citat da dvije zemlje na prošlost gledaju različito.
I AFP i dpa izvještavaju da Srbija nastoji napredovati u pregovorima prema članstvu u EU-u, u čemu joj Hrvatska može pomoći, ali i kočiti je, jer dvije zemlje imaju neriješeno granično pitanje.
Prenose da su predsjednici dviju zemalja zadali sebi dvogodišnji rok za dogovor o granici na Dunavu, a ako u tome ne uspiju, ići će na međunarodni sud ili arbitražu.
Agencija Beta piše kako je dvoje čelnika zaključilo da se međusobni odnosi ne mogu nazvati prijateljskim, no da dvije zemlje moraju razgovarati o budućnosti i otvorenim pitanjima.
Ta agencija daje velik prostor prosvjedima koji su popratili Vučićev dolazak i spominje da su okupljeni na jednom od skupova nosili crnu zastavu s natpisima “HOS” i “Za dom spremni”.
(Vijesti.ba)