Majke i udovice iz Srebrenice tužile su Holandiju zbog toga što njihovi vojnici nisu spriječili masakr u tom gradu.
Okružni sud u Den Haagu je djelimično uvažio tužbu majki i udovica žrtava genocida u Srebrenici 1995. protiv države Nizozemske i njenih vojnih snaga, koji su bili dio mirovnih jedinica Ujedinjenih naroda u BiH.
Nizozemska je odgovorna za smrt više od 300 žrtava srebreničkog genocida, navodi se u presudi.
“Država je odgovorna za gubitak kojeg su pretrpjeli članovi obitelji muškaraca koje su bosanski Srbi deportirali iz baze nizozemskog kontigenta UN-a u Potočarima 13. srpnja 1995. godine”, navodi se u presudi, prenosi AFP.
Državu Nizozemsku tužilo je 8.000 Srebreničana, a u njihovo ime tužbu je prije sedam godina podnijelo Udruženje „Majke enklava Srebrenica i Žepa“.
Predsjednica tog udruženja Munira Subašić potvrdila je kako je sud „utvrdio odgovornost za one ljude koji su se nalazili u bazi UN-a” te najavila kako će nastaviti s postupkom kako bi dokazali odgovornost Nizozemske za sve žrtve genocida u Srebrenici.
Duraković: Pranje savjesti
Muhamed Duraković, koji se u ljeto 1995. godine uspio probiti iz Srebrenice u „maršu smrti“, kaže kako „ne razumije presudu i ne prihvata je jer nije jasno na osnovu kakve indikacije je određen taj broj od 300 žrtava“.
„Zna se jako dobro da su hiljade ljudi ostale u Potočarima, starih i iznemoglih, djece i ljudi koji su imali poteškoća u razvoju, koji su bili invalidi. Niko od tih ljudi nije došao. Svi su oni odvojeni uz asistenciju i holandskog bataljona i odvedeni u smrt“, podsjeća Duraković.
Po njemu, „ne treba pristajati na bilo kakvo parcijalno rješenje niti na pranje savjesti holandske vlade i njenog bataljona, koji su direktno suodgovorni za genocid u Srebrenici“.
„Ne treba pristati na to radi drugih ljudi jer ko će sutra odlučiti ko upada u tu grupu od 300, a ko ne. Više od 8.300 ljudi je nestalo u Srebrenici, pa postavljam pitanje – ko je onda odgovoran za onih 8.000“, ogorčen je Duraković.
Napominje kako se međunarodna zajednica i holandska vlada „prije ili kasnije mora suočiti sa stvarnim činjenicama o onome što se desilo u Srebrenici“.
„Odugovlačenje, otezanje i politika iscrpljivanja ne ide u prilog ni procesu pomirenja, ni utvrđivanju odgovornosti za ono što se desilo 1995. godine“, zaključuje Duraković, koji je danas na čelu Ljetnog univerziteta u Srebrenici.
Najavljena žalba
Odvjetnik Srebreničana Semir Guzin rekao je da je presuda očekivana, ali da odvjetnički tim nije zadovoljan presudom.
„Sud je, praktično, podijelio žrtve u tri kategorije i udovoljio našem tužbenom zahtjevu za onu grupu muškaraca koja je bila unutar same baze Potočari. To je grupa koju su holandski vojnici 13. jula praktično izručili srbijanskom agresoru. Za ostale koju su bili oko baze i ona najveća grupa koja je bila usmjerena prema šumi iz centra Srebrenice, Sud je odbio tužbu i smatra da holandski vojnici nisu uradili ništa nezakonito i da se njihovo postupanje ne može dovesti u vezu s njihovom pogibijom“, rekao je Guzin.
Podsjetio je kako je tužba postavljena tako da sve žrtve treba da dobiju tužbu i da je država Nizozemska odgovorna za štetu koja je nastala za sve žrtve.
Na ovakvu presudu suda u Haagu je moguće uložiti žalbu u roku od tri mjeseca, što će biti i učinjeno.
„Tužba nije odbijena u cjelosti, ali nije ni uvažena u cjelosti. Podnijet ćemo žalbu u roku od tri mjeseca drugostepenom sudu, a taj proces može trajati do dvije godine“, potvrdio je Guzin.
U fokusu građanske tužbe, ispisane na 200 stranica, je navod da nizozemski vojnici, tadašnji pripadnici mirovnih snaga, nisu zaštitili Bošnjake u UN-ovoj zaštićenoj enklavi u istočnoj Bosni kada je Vojska Republike Srpske zauzela grad. Nakon toga ubijeno je više od 8.000 muškaraca i dječaka.
Izvor: Al Jazeera i agencije