Ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević izjavio je da prosvjetni sindikati imaju legitimno pravo da se bune protiv novih najavljenih platnih grupa i razreda, ali da je trebalo da reaguju prije “dve-tri godine, kada je napravljena matrica za platne razrede”.
On je u za dnevne listove Politika i Večernje novosti naveo da smatra da “to nije neki ozbiljan protest”, već da je to više upozorenje, pošto su sindikati bili svjesni da je početak školske godine vidljiviji za javnost.
“Ja nisam pisao matricu i ne mogu da odgovorim na sva pitanja… Bio sam neprestano kooperativan s prosvjetnim radnicima i dalje mislim da ima vremena za pregovore, što je i premijerka prokomentarisala na prošlonedeljnoj sjednici Vlade Srbije”, kazao je Šarčević.
Naveo je i da će novim propisima buduće povećanje plate zavisiti i od godina staža, ali i od toga da li rade u otežanim uslovima, kombinovanim ili dvojezičnim odeljenjima ili oni koji imaju neko pedagoško zvanje.
Govoreći o više od 4.000 prosvetara za koje se spekuliše da mogu postati tehnološki višak, Šarčević je rekao da svake godine Srbija ostane bez 40.000 stanovnika i da “viškovi nastaju jer nemamo dece”.
“Dosta (prosvetnih radnika) ide i u penziju, čime se sve izjednači, tako da prošle godine samo troje smo rasporedili u prvih par mjeseci. Problem je što mladi kada završe fakultete neće moći da počnu da rade. Oko 20.000 nastavnika je angažovano privremeno zbog zabrane zapošljavanja odredjene zakonom”, kazao je Šarčević.
On je garantovao i da nijednom privremeno angažovanom nastavniku direktor škole ne sme dati otkaz, odnosno da će oni biti prvi zaposleni kada se zabrana zapošljavanja ukine.
Šarčević je rekao da Vojvodina sada pravi mrežu škola koje će se spojiti, a mrežu osnovnih škola koje treba da budu predvidjene za spajanje moraju da predlože lokalne samouprave najkasnije do marta sledeće godine.
Po njegovim riječima, proteste protiv spajanja škola organizuju direktori koji bi u tom slučaju ostali bez funkcija.
Za pad Beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi, Šarčević je okrivio kašnjenje konkursa za projekte i istraživanja, ali i promjenu metodologije.
“Sada su ocenjivane i društveno-humanističke nauke… Da bi Univerzitet u Beogradu imao što više uslova za napredovanje, dobiće status institucije od nacionalnog značaja”, naveo je Šarčević.
Izvor N1