Da li je osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti dobra ideja? Pri razmatranjima o tome, treba imati u vidu slijedeće: (a) već postoji ANUBiH, kao multietnička institucija koja odražava karakter države BiH, simoblizirajući vrijednosti zajedničkog života ljudi raznih nacija i vjera u BiH; (b) razne zajedničke institucije u BiH su pod udarom nacionalista koji žele dokazati da zajednički život ljudi različitih nacija i vjera u BiH nije moguć i da zbog toga nije moguća ni zajednička država BiH; (c) bošnjački narod je sudbinski zainteresiran za afirmaciju zajedničkih institucija, svih vrsta, što znači da se treba zalagati za njihov multietnički karakter; (d) savremeni civilizacijski izazov u BiH treba biti društveno, političko, privredno, kulturno, sportsko, naučno … povezivanje Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih, što podrazumijeva dalju afirmaciju i izgradnju već postojećih i osnivanje novih zajedničkih institucija; (e) nacionalistima koji podrivaju državu BiH odgovara odluka Zukorlića, Cerića i Filipovića da se osnuje Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, što će se pokazati izostankom javnih, kritičkih reakcija u vezi s tim od strane nacionalista, ali će se intenzivirati njihove netransparentne aktivnosti u smislu dokazivanja, i Srbima i Hrvatima da im nije mjesto sa Bošnjacima u već postojećim zajedničkim institucijama raznih vrsta; (f) nauka po svojoj prirodi je univerzalna, iznad nacionalnih, ideoloških i političkih predzanaka, tako da je njeno svođenje u uže okvire štetno; …
Osnivanjem Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti relativizira se postojanje ANUBiH kao institucije koja okuplja i afirmira naučne autoritete svih nacija i vjera u BiH. Osnivanjem Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, stavlja se do znanja da bošnjački narod ne može ostvariti svoje interese u okviru zajedničke, multietničke ANUBiH, što je poruka i srpskim i hrvatakim nacionalistima da je njihova dosadašnja orjentacija na uništavanju zajedničkih instutucija raznih vrsta bila ispravna, te da su i Bošnjaci postali svjesni da se u BiH, posebni nacionalni interesi ne mogu ostvariti putem multietničkih institucija.
Problematični ljudi eksponirani kao inicijatori i osnivači Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, garantiraju da od te institucije neće biti nikakve koristi, već naprotiv, da će biti štete za BiH i bošnjački narod. Reisu-l-ulema Cerić je izgubio kredibilitet za bilo kakvu bošnjačku lidersku ulogu. Politički angažman akademika Muhameda Filipovića, putem demokratskih izbora, od strane bošnjačkog naroda je dobio negativnu ocjenu, radi čega se morao kaniti uloge lidera političke partije. Muftija Zukorlić nije ni kompetentan ni podoban da gradi dignitet bilo koje bošnjačke institucije, a posebno ne Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti je pokrenuta nakon što se Filipoviću i Ceriću nije dozvolilo da instrumentaliziraju bošnjačku elitu putem održavanja Bošnjačkog sabora. Također, njima nije pošlo za rukom da sasvim instrumetaliziraju Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Zato se osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti može razmatrati i kao njihova reakcija na slab uspjeh u pogledu instrumentaliziranja Bošnjačkog sabora i VKBI. U svojim aktivnostima, Filipović i Cerić upropaštavaju ljude. Uvođenjem u svoje projekte, oni uglednim ljudima donose reference koje će se, za svakog od njih pokazati kao negativne, što u perspektivi može, tim ljudima biti smetnja za njihov dalji društveni i politički angažman. U tom smislu treba cijeniti angažiranje prof. dr. Ferida Muhića sa Skopskog univerziteta, porijeklom od Zavidovića. „Ilegalni“ pokretač i finansijer Radončić, „transparentni“ inicijator Zukorlić, glavni propagator Filipović i pokrovitelj iz Islamske zajednice Cerić, eksponirani su kao nosioci razdora među Bošnjacima. Oni će, Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti koristiti kao mehanizam za dalje zbunjivanje bošnjačkog naroda,odnosno zadalje produbljivanje postojećih i izazivanje novih unutarbošnjačkih sukoba.
SUTRA: AKTUELIZIRANJE SANDŽAČKE KRIZE