Tenzije između SAD i Sjeverne Koreje u drastičnom su porastu, ali i pored oštre retorike sa obje strane, jako je teško očekivati direktan vojni sukob. Sjeverna Koreja nastavlja testirati nuklearne projektile, te otvoreno prijeti Americi, što se, naravno, nije nimalo dopalo Donaldu Trumpu i Bijeloj kući.
Ipak, i pored otvorenih prijetnji ratom i atomskim bombama sa obje strane, teško je za očekivati da će Trump dati naredbu za invaziju, kakva je viđena u Iraku ili Afganistanu. Za to ima nekoliko prilično dobrih razloga.
Sjevernokorejska vojska ima 700.000 vojnika i blizu 4,5 miliona rezervista. Skoro svaki peti stanovnik te zemlje je u vojsci.
Svi muškarci u komunističkom režimu moraju da prođu neku formu vojne obuke. Zbog toga su snage Sjeverne Koreje brojčano duplo jače od snaga u Južnoj Koreji.
Brojni oružani sistemi
Prema podacima navedenim u Globalnom indeksu o naoružanju, Sjeverna Koreja je 2017. godine raspolagala s 76 podmornica, 5.025 tenkova i 458 borbenih aviona.
Uprkos oštrim sankcijama, Sjeverna Koreja nastavlja svoj atomski program. Samo 2016. godine izvršeno je pet nuklearnih proba. Južnokorejski ministar odbrane Han Min Ko smatra da će Sjeverna Koreja najvjerovatnije uskoro da izvrši i šesto testiranje atomske bombe.
Kina i Rusija su jedine zemlje koje spadaju među saveznike Severne Koreje. Režim kao glavnog neprijatelja smatra „imerijalističku silu SAD“. Među neprijatelje još spadaju Japan i Južna Koreja.
Nakon testiranja interkontinentalnih raketa američkom strpljenju došao je kraj. Ovog vikenda američki predsjednik Donald Trump na samitu G20 u Hamburgu sa saveznicima želi da razgovara o mogućem rješenju tog problema. Kina i Rusija u svakom slučaju žele da spriječe američke napade na vojne ciljeve u Sjevernoj Koreji.
Analitičari (svi, bez obzira na nacionalnost op.a.) smatraju kako bi eventualni američki napad na Sjevernu Koreju donio milione žrtava.
U slučaju napada, sjevernokorejska armija bi napala ciljeve u Južnoj Koreji i Japanu, a civilne žrtve bi se u tom slučaju mogle mjeriti stotinama hiljada, ako ne i milionima.
Glavni grad Južne Koreje Seul, koji ima više od 20 miliona stanovnika, n nalazi se samo 56 kilometara od granice sa Sjevernom Korejom, te bi u slučaju rata bio prvi na udaru.
Sjevernokorejska armija duž granice sa Južnom Korejom rasporedila je snažne artiljerijske snage, a njeni topovi "Koksan" 170 mm, minobacači 240 mm, te višecijevni raketni bacači 300mm imaju mogućnost gađanja ciljeva u Seulu.
Civilne žrtve u tom slučaju bile bi ogromne, ali to nije ono što najviše zabrinjava Pentagon.
Zapadne i ruske obavještajne službe odavno imaju informacije kako Sjeverna Koreja ima robusan program razvoja hemijskog oružja, ali niko ne zna koliko i čega posjeduje Kim Jong-um.
Jedan oficir sjevernokorejske armije, koji je prošle godine uspio prebjeći u Južnu Koreju, potvrdio je kako Sjeverna Koreja raspolaže širokom lepezom bojnih otrova, od klorina i phosgena, do izrazito smrtonosnih sarina i VX-a.
Napad hemijskim oružjem na ciljeve u Južnoj Koreji i Japanu imao bi nesagledive posljedice.
Nema nikakve sumnje da armija kojom komanduje Donald Trump može u relativno kratkom vremenskom periodu poraziti sjevernokorejsku vojsku, ali bi cijena te pobjede bila preskupo plaćena.
Osim ogromnog broja žrtava na obje strane, u slučaju rata kompletan region bi drastično bio destabilizovan, a to je posljednje što žele komšije Sjeverne Koreje, Rusija i Kina, jedine dvije države na planeti koje se, barem donekle, mogu nazvati saveznicima režima u Pjongjangu. I Peking i Moskva su protiv vojne intervencije, a to umnogome otežava posao Amerikancima.
Iako Pjongjang i Bijela kuća svakodnevno udaraju u bubnjeve rata, malo je vjerovatno da će doći do direktnog vojnog sukoba, a rješenje krize moraće se pronaći na neki drugi način. Ipak, s obzirom na nepredvidivost oba lidera, i Trumpa i Kim Jong-una, svijet ima razloga za strepnju.
(Vijesti.ba / Avaz)