Nakon što je Evropski parlament (EP) na jučerašnjoj sjednici usvojio klauzulu koja omogućava zemljama članicama Evropske unije (EU) suspenziju bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana i zemlje trećeg svijeta, novinari Anadolu Agency (AA) su istražili iz kojih zemalja Balkana dolazi najviše azilanata u evropske zemlje.
Inače, na nivou EU broj azilanata iz zemalja zapadnog Balkana raste od 2009. godine. Najviše ih ima u Njemačkoj, Švedskoj i Belgiji, u kojima procedura, zajedno s rokovima za žalbu, može trajati mjesecima. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za kontrolu granica (Frontex) za 2012. godinu, najviše zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, i to 15.940, pa iz Makedonije 7.084, Bosne i Hercegovine 4.781, Albanije 4.270 i Crne Gore 811.
Prema istom izvoru, od zemalja zapadnog Balkana 2011. godine najviše zahtjeva za azil su, također, podnijeli građani Srbije, i to 12.416, a slijede građani Makedonije (4.583), Bosna i Hercegovine (2.101), Albanije (2.043) i Crne Gore (391).
Posmatrano u procentima, od zemalja regiona prošle godine je oko 48 posto zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, 22 posto iz Makedonije, 15 posto iz BiH, 13 posto iz Albanije i dva posto iz Crne Gore.
Tako je, na primjer, u Belgiji 2011. godine Srbija sa 1.233 zahtjeva bila ispred ostalih zemalja zapadnog Balkana, dok su građani Makedonije u Belgiji podnijeli 584 zahtjeva. Iz BiH i Albanije stiglo je 128 odnosno 236 zahtjeva za azil u spomenutoj državi.
Također, prema broju podnijetih zahtjeva za azil u Švedskoj 2011. godine, od zemalja Balkana Srbija je bila na četvrtom mjestu sa 1.099 zahtjeva. Odmah iza nje bili su Makedonci, na sedmom mjestu, i to sa 729 zahtjeva, a građani Kosova na devetom mjestu sa 657 zahtjeva. Bosna i Hercegovina je tek na 19. mjestu sa 222 zahtjeva. Srbija je, isto tako, u trećem kvartalu 2012. godine sa 5.370 podnijetih zahtjeva za azil bila četvrta na listi zemalja po broju građana koji su zatražili azil u nekoj od zemalja članica EU-a.
U tom periodu u zemljama EU azil je zatražio i gotovo isti broj građana Makedonije, 5.315, te 2.500 osoba sa Kosova. Najčešće odredište azilanata iz Srbije 2012. godine bila je Njemačka, u kojoj su državljani Srbije i pojedinačno najbrojnija grupacija među azilantima.
Zahtjev za azil tokom 2012. godine u Njemačkoj je podnijelo 8.477 državljana Srbije, što je 40 posto više nego 2011. godine, dok je 2012. godine značajno bio porastao i broj državljana Makedonije i BiH koji su u Njemačkoj tražili azil.
Najveći porast ukupnog broja azilanata u trećem kvartalu 2012. godine, prema podacima EUROSTAT-a, zabilježen je u Njemačkoj, Švedskoj i Švicarskoj, a među azilantima sa zapadnog Balkana najbrojniji su bili građani Srbije i Makedonije. Također, u Švicarskoj su državljani zemalja zapadnog Balkana u prvih osam mjeseci prošle godine podnijeli 2.970 zahtjeva za azil, što je više nego čitave prethodne godine.
Porast broja azilanata zabilježen je tokom prošle godine i u Austriji, gdje je podnijeto ukupno 15.415 zahtjeva za azil, što je 20,8 posto više u poređenju sa 2011. godinom. Među azilantima sa zapadnog Balkana najbrojniji su bili sa Kosova (313), iz Srbije (293), BiH (129) i Makedonije (122).
Podaci Frontexa pokazuju da je Srbija po broju zvaničnih zahtjeva za azil u Švedskoj i Njemačkoj već duže vrijeme ispred ostalih zemalja zapadnog Balkana, dok su po broju zahtjeva podnijetih u Belgiji ispred građana Srbije samo Kosovari.
Inače, procedura za dobijanje azila u Austriji traje šest mjeseci, ali se u praksi često rješava u mnogo kraćem roku. Azilantima su dok čekaju na odgovor osigurani smještaj, hrana i džeparac od 40 eura mjesečno, a oni koji budu odbijeni dobivaju kartu za povratak u zemlju porijekla ili tranzita. Također, u istraživanju Evropske inicijative za stabilnost iz januara 2013. godine navodi se da je broj azilanata sa zapadnog Balkana u zemljama EU u porastu od kako su građanima tih zemalja ukinute vize za putovanja u EU.
Zaključuje se da je u najvećem broju slučajeva riječ o osobama koji pokušavaju da iskoriste socijalnu pomoć i druge beneficije koje im, u skladu sa propisima zemlje u koju su došli, sljeduju dok čekaju da njihov zahtjev bude riješe. U osnovi, vrlo malo je onih koji imaju osnovane razloge da zatraže azil.
Prema podacima iz nekoliko evropskih zemalja u kojima je prošle godine bilo najviše azilanata sa Balkana, procent pozitivno riješenih zahtjeva za azil iznosio je svega tri posto.
Nadalje, Savezna služba za migracije i izbjeglice Njemačke saopćila je da su građani Srbije u julu 2013. godine podnijeli 957 zahtjeva za azil u Njemačkoj. Također, istog mjeseca su građani Kosova podnijeli 412 zahtjeva, i tako se Kosovo našlo na sedmom mjestu po broju azila u toj zemlji. Na desetom mjestu je bila BiH, odakle je u julu stiglo 306 zahtjeva.
Ipak, broj lažnih azilanata iz Srbije u zemljama Šengena u prva dva mjeseca 2013. godine manji je za 45 posto u odnosu na 2012. godinu, navedeno je u izvještaju Evropske komisije o stanju šengenskih granica.
Građani Srbije, Crne Gore i Makedonije od 19. decembra 2009. mogu bez viza da putuju u zemlje šengenske zone, a to pravo dobili su nešto kasnije i građani Bosne i Hercegovine i Albanije, dok Kosovo nije time obuhvaćeno. Frontex navodi da su najpopularnije zemlje za azilante i dalje Njemačka, Švedska, Belgija, Švicarska i Luksemburg.