Naslovna Featured Istaknuto Kuda će na kraju proći Koridor 11: Autoput kroz Sandžak donio bi...

Kuda će na kraju proći Koridor 11: Autoput kroz Sandžak donio bi boljitak svima

Sandžak je sve do kraja Prvog svjetskog rata nazivan i kao “Prozor Balkana”, ali je kasnije znatno zaostao u razvoju putne komunkacije. Danas se u javnosti regija koja se prostire na dijelovima i Srbije i Crne Gore sve češće opisuje rečenicom: Gdje počinju loši putevi, počinje i Sandžak.
Projekat autoputa Beograd – Bar, odnosno kroz Srbiju do granice sa Crnom Gorom, još 2008. godine je imao četiri varijante, ali je Republička reviziona komisija, nakon što je ispitala hiljadu kilometara, usvojila varijantu “Istok 1” dužine 107 kilometara.
Trasa Požega-Boljare ide od Požege preko Arilja, Ivanjice i sredinom Peštera do Boljara gdje treba da se poveže s Crnom Gorom.
Užička ili varijanta “Zapad”, dužine 156,6 kilometara, predviđala je da trasa ide od Požege i Gorobiljskog polja preko doline rijeke Đetine, pored Sevojna, Čajetine, sela Mačkat, Ljubiš i spušta se ka Kokinom Brodu i Novoj Varoši, preko Sjenice do Boljara.
Za varijantu “Pešter”, koja od Ivanjice i planine Golije ide od Duge Poljane (bliže Novom Pazaru) preko Pešteri do Boljara, od 2008. godine i ranije posebno se zalagao tadašnji ministar u Vladi Srbije Sulejman Ugljanin, kao i ostali bošnjački predstavnici u Beogradu.
Užički lobi i dalje pokušava da usmjeri autoput preko Zlatibora i Nove Varoši. Kao argument i prednost navodi se da bi autoput užičke varijante prolazio kroz razvijene privredne centre. Zbog konfiguracije terena ta trasa je daleko skuplja za izgradnju, jer bi trebalo igraditi 43 kilometra mostova i 25 kilometara tunela.
Novopazarski lobi kao prednost vidi otvaranje mogućnosti za razvoj općina Novi Pazar, Sjenica, Tutin, planine Golije. Pored autoputa, kroz Peštersku visoravan planirana je izgradnja četiri petlje, deset benzinskih pumpi, 18 odmorišta i 107 retenzija. Ukupna dužina mostova je 22, a tunela 27 kilometara.
Prvi dio Koridora 11 kroz Srbiju, u dužini od 40,4 kilometra, od Ljiga do Preljine, otvoren je početkom novembra 2016. godine. Aktuelni srbijanski premijer Aleksandar Vučić je prilikom otvaranja tog dijela autoputa i nakon nedavnog susreta sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem, potvrdio da je Koridor 11 prioritet koji će se dalje raditi do Požege, ali da je dionica od 107 kilometara do Boljara “užasno skupa “.
Trasa preko Peštera jeftinija 500 miliona eura, kraća oko 40 kilometara
Prema zvaničnom stavu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, jedan od razloga zbog koga je odabrana ova trasa je što se očekuje da taj autoput ekonomski i na svaki drugi način oživi i ovaj dio Srbije, koji je sada nerazvijen.
Izabrana varijanta preko Peštera jeftinija je za oko 500 miliona eura i kraća za oko 40 kilometara.
Početak radova ovisi o finansiranju
Od projektne dokumentacije za ovih 107 kilometara Koridora 11 do sada je urađena preliminarna studija izvodljivosti sa generalnim projektom.
“Početak radova vezan je, pre svega, za obezbeđivanje finansiranja pod povoljnim uslovima. Na Samitu Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope u Rigi, održan je sastanak premijera Aleksandra Vučića i potpredsednice Vlade i ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastukture, Zorane Mihajlović, sa kineskim kompanijama CCCC i CRBC, na kojem su razmatrani i predlozi različitih modaliteta realizacije nastavka gradnje Koridora 11, odnosno autoputa od Požege do Boljara”, navedeno je u odgovoru iz Kabineta potpredsjednice Vlade i ministrice građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorane Mihajlović.
Skupština opštine Sjenica jednoglasno je izglasala i zatražila od vlasti u Beogradu da se radi varijanta “Istok”, od Duge Poljane do Boljara i granice s Crnom Gorom. Predsjednik SO Sjenica Muhedin Fijuljanin ističe da je za građane te opštine autoput od posebnog značaja i da je odlukom lokalnog parlamenta zatraženo da trasa prolazi preko Duge Poljane i Peštera do granice s Crnom Gorom.
“To je za nas najznačajniji infrastrukturni objekat, trasa koju smo tražili je najpogodnija, najisplativija. Taj projekat je od ključnog značaja za razvoj naše općine. Podstakao bi razvoj poljoprivrede. Sjenica je najperspektivnije područje za poljoprivredu i stočarstvo. Razvoj turizma, zimskih sportova značajno bi unaprijedio život građana”, poručio je Fijuljanin u izjavi za Anadolu Agency.

Izvor.Anadolija

Exit mobile version