Direktor Centra za istraživanje tursko-armenskih odnosa na Univerzitetu Ataturk u turskom Erzurumu prof. dr. Erol Kurkcuoglu u razgovoru za AA je, u vezi sa događajima iz 1915. godine, istakao da su Armeni u to doba usmrtili 519 hiljada turskih muslimana.
Objašnjava kako je grupa istraživača na osnovu opsežnog naučnog istraživanja, zasnovanog na rezultatima iskopavanja i arhivske građe, započetog 1986. godine, jasno pokazala da je masakr, ustvari, izvršen nad muslimanima iz Turske, a ne nad Armenima.
Ističe kako je u istočnim i jugoistočnim dijelovima Turske stradao veliki broj muslimana kao rezultat masakra koji su počinili Armeni. Dodaje kako je na tom području počinjen i kolektivni masakr nad muslimanskim življem.
Podvukao je kako su istraživanja koja je proveo zajedno sa još nekoliko profesora pokazala da je masakr izvršen nad turskim muslimanima.
“Masakr je izvršen nad civilnim stanovništvom. Ubijani su civili koji nisu imali nikakve veze sa Prvim svjetskim ratom. Postojale su i dobrovoljačke armenske jedinice. Vrlo dobro u poznati masakri koje su u to vrijeme činili Armeni”, kazao je.
Napominje kako su armenske čete u to vrijeme činile masakr nad muslimanskih civilnim stanovništvom koje je živjelo u gradovima koji su bili okupirani. Naglašava kako su tokom istraživanja otkrili 185 masovnih grobnica u istočnom i jugoistočnom dijelu Turske.
Napominje kako postoji arhivska građa koja dokazuje da je u tom periodu masakrirano 519 hiljada civila.
“Erzurum je bio jedan od gradova u kojima su Armeni i Rusi počinili masakr. Ako pogledamo historiju, Erzurum su tri puta okupirali Rusi. Zbog toga je najveći masakr izvršen upravo u Erzurumu, gdje je ubijeno 50 hiljada, u Vanu 45 hiljada, Karsu 17 hiljada, Igdiru 15 hiljada, Erzincanu 13 hiljada, Diyarbakiru 12 hiljada i Mušu deset hiljada civila. Armenske čete su tako ukupno usmrtile 519 hiljada civila u nekoliko gradova”, objasnio je.
Dodao je kako je istraživao i ruske izvore u kojima se navodi da je tadašnji ruski komandant u Erzurumu Twerdo Khlebov u memoarima i telegrafskim prepiskama govorio o “masakru koji čine armenske čete nad muslimankim civilima”.
Kako navodi, postoji i spis na ruskom, turskom, engleskom i francuskom koji je Khlebov pisao vlastoručno.
“Armeni su došli kod mene i ponosno kazali da su u regiji Karskapi usmrtili tri hiljade turskih muslimana. Kada sam rekao da je katastrofa ubijeti nevine i nenaoružane ljude, rekli su da sam ja Rus i da ne razumijem ideale armenskog naroda”, navodi se u dokumentu.
U zapisku se navodi, kako je kazao ovaj historičar, da je Khlebov tražio da ga udalje sa dužnosti u Erzurumu jer “nije mogao mirno posmatrati kako Armeni ubijaju nedužne civile Turke”.
Inače, događaji iz 1915. godine desili su se, dakle, u toku Prvog svjetskog rata kada se dio armenskog stanovništva koji je živio u Osmanskom carstvu pridružio Rusima koji su upali na teritoriju i pobunili se. Ti događaju su predmet spora između Armenije i Turske. Armenski lobi na međunarodnij sceni radi na prikupljanju podrške da su Armenci tada bili žrtve “genocida”, dok Turska smatra da bi ocjenu o karakteru tih dešavanja trebali dati historičari, a veliki broj njih se ne slaže s tvrdnjama proarmenskih krugova.
(AA)