Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić oštro je reagovao na odluku Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojom je ukinuta dozvola za rekonstrukciju Hajdar-pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja. U izjavi za Portal ETV, Fejzić je postavio ključno pitanje: „Znači li ovo rješenje da postoji neko jači od države Crne Gore?“ Fejzić je naglasio da želi vjerovati u institucije sistema, ali da slijed događaja sugeriše da neko utiče na rad institucija ili da se odluke donose izvan granica Crne Gore.
„Ako moramo tražiti dozvolu od nekoga van zvaničnih institucija, to znači da ova država nije funkcionalna. Svi moramo poštovati zakone, ali ću se boriti argumentima i dokazima kroz institucije. Nećemo dozvoliti da nas vraćaju u situacije koje nas degradiraju“, kazao je Fejzić.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je odluku o ukidanju dozvole pozivajući se na tvrdnje lokalnih mještana da je džamija sagrađena na temeljima crkve i hrišćanskog groblja. Ove tvrdnje su, međutim, opovrgnute arheološkim istraživanjima Polimskog muzeja, koja su pokazala da na tom lokalitetu nije bilo crkve.
„Istraživanja su obavili stručnjaci, a ne pripadnici Islamske zajednice. To su profesionalci koji su potvrdili da nema nikakvih ostataka crkve. Uprkos tome, sada se ponovo pokreću stare tvrdnje koje su već jednom odbačene. Zašto se vraćamo unazad?“ pita reis Fejzić.
Hajdar-pašina džamija nosi duboku simboliku za muslimane ovog kraja. Spaljena je 1943. godine tokom četničkog pohoda, a devedesetih godina prošlog vijeka u katastru je bila upisana kao crkva, dok je mezarje oko nje označeno kao „kamenjar“. Fejzić podsjeća na dokumente Pavla Đurišića upućene Draži Mihailoviću, u kojima se navodi da je tokom tog perioda u dolini Lima ubijeno 10.000 muslimana, a vjerski objekti spaljeni.
„Ovo nije samo pitanje jednog vjerskog objekta, već poruka cijeloj zajednici. Svaki put kada je jačala ideologija koja negira naše postojanje, Hajdar-pašina džamija bila je meta. Ovo je šamar nama i strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta“, rekao je Fejzić.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara kažu da se tvrdnje o crkvenim temeljima „mogu potvrditi ili osporiti samo sveobuhvatnim arheološkim istraživanjima“. Prema njihovom saopštenju, do sada su sprovedena samo ograničena istraživanja 2008. godine.
„Ovo je alibi za ukidanje dozvole. Ne želimo vjerovati da institucije djeluju pod pritiskom ili da se vodi selektivna pravda. Nedavno smo vidjeli kako je Ministarstvo kulture hitno reagovalo na odluku o spomeniku Amfilohiju u Beranama. Očekivano je da sličnu hitnu reakciju vidimo i ovdje“, naglasio je Fejzić.
Islamska zajednica najavila je da će o ovom problemu obavijestiti ne samo relevantne domaće institucije već i međunarodne organizacije.
„Pozvaćemo sve međunarodne partnere da se uključe jer je ovo direktan napad na kulturni i vjerski identitet muslimana u Crnoj Gori. Ovo nije samo naš problem, već pitanje univerzalnih prava i sloboda“, zaključio je Fejzić.
U proces se uključila i Crkva Srbije, koja je prošle godine najavila inicijativu za dijalog sa Islamskom zajednicom kako bi se pronašlo zajedničko rješenje. Međutim, konkretni rezultati ovog dijaloga još uvijek nisu vidljivi. Slučaj Hajdar-pašine džamije otvara brojna pitanja o ulozi institucija, zaštiti kulturne baštine i jednakom tretmanu svih zajednica u Crnoj Gori. Odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara izazvala je duboko nezadovoljstvo među muslimanima u zemlji, dok je međunarodna zajednica pozvana da pruži podršku u rješavanju ovog osjetljivog pitanja.
