Evo ko u Srbiji kupuje dijamante

Verovali ili ne, ali na kupovinu dijamanata u Srbiji, gde je prosečna plata 46.000 dinara, građani svaki dan potroše više od deset miliona dinara (oko 80.000 evra). Kupovina dijamanata i dragog kamenja u zemlji gde je svaki peti radno sposoban građanin nezaposlen samo na prvi pogled deluje kao priča iz naučne fantastike.

Analize dnevnih pazara pri kupovini briljanata, safira i rubina po zlatarama pokazuju da se mesečno na ovakve dragocenosti u Srbiji daje 8.000 prosečnih plata u privatnom sektoru. Kupci jesu stranci i bogate ličnosti, javnosti često dobro poznate, ali zapanjuje, tvrde prodavci, da dijamante u našoj zemlji najčešće pazare sasvim obični ljudi… Oni skupocene kamenčiće teške i do 8.000 evra kupuju na vereničkom prstenju, burmama, minđušama, satovima…. Dnevno ih u srpske zlatare uđe bar 20, a sa dijamantima izađe desetak.- Kada me pitaju koliko koštaju dijamanti, ja uvek kažem da je to isto kao sa kolima. Možete da kupite polovna kola za 500 evra ili najnoviji “ferari” za dva miliona. To isto važi i za briljante koji mogu da se kupe za 250 evra na vereničkom prstenu, ali i za 20.000 evra, koliko, recimo, košta dijamant od tri karata veličine nokatne ploče šampanj boje – pričaju za “Blic” u jednoj prestižnoj beogradskoj zlatari koja je vodeća po prodaji dijamanata i dragog kamenja.

Od poznatiih ličnosti, tvrde, najčešći kupci su košarkaši, bilo iz Srbije ili Crne Gore. Oni svojim boljim polovinama prvo kupe verenički prsten sa skupocenim kamenom, prosečno vrednim oko 3.500 evra. Potom se opredeljuju za burme sa dijamantima, za koje izdvajaju i do 7.000 evra, a neretko kupuju i nakit.

Nešto drugačiju filozofiju, tvrdi sagovornik “Blica”, imaju srpski biznismeni, koji za skupocenim kamenjem najčešće posežu na satovima.

– Jedan vrlo poznat gospodin koji se bavi medijima sklon je da kupuje satove vredne do pola miliona dinara. Ima i vrlo uglednih privrednika koji se bave poljoprivredom, a poklonici su muških zlatnih satova sa ručno sklapanim mehanizmom čija cena ide i do 1,4 miliona dinara. Oni neretko posežu i za ženskim časovnicima sa dijamantima koji koštaju oko 500.000 dinara – kaže naš sagovornik.

Među kupcima političara i estradnih zvezda skoro i da nema, ali običnih ljudi, kažu, ima napretek. Najčešće su to beogradske porodice ili ljudi iz unutrašnjosti Srbije, ali kupci dolaze i iz Republike Srpske i Hrvatske. Mnogi dijamante kupuju da bi ih ostavljali u nasleđe. U Beograd se dolazi po dijamante zbog najbolje ponude u regionu, ali i činjenice da se sa dijamantom dobija i sertifikat koji govori o geologu pronalazaču.

Mnogi od njih, tvrde prodavci, nemaju ni predstavu šta je dijamant, a kupuju ih i zbog prestiža.

– Posebna priča su stranci. Po dijamante i safire najviše dolaze Kinezi, muškarci tridesetih godina, vlasnici kineskih prodavnica na Novom Beogradu. Plaćaju kešom, vole da se cenkaju i iz zlatara teško izlaze praznih ruku. Najviše vole briljante ili, kako ih zovu, “consi” kojima, osim boljih polovina, vole da okite i decu. Česti kupci su i Rusi koji vole roze zlato, a za pojedine komade spremni su da daju i do 3.000 evra – kažu u jednoj zlatari. Sve su popularnije burme od platine. Ovaj plemeniti metal čak je skuplji od dijamanata, pa burma košta i do 5.000 evra.

Evo ko kupuje dijamante u Srbiji:

Košarkaši: vereničko prstenje i burme sa dragim kamenjem

Biznismeni: ručni satovi sa ručno sklapanim mehanizmom

Političari i estrada: nema ih među kupcima

Kinezi: briljanti za kićenje žena, a često i dece

Rusi: roze zlato

Obični ljudi: dijamanti za nasleđe

Karakteristike dragog kamenja

Dijamant nastaje na dubini od 150 do 250 kilometara. Nastaju usled visoke temperature od 1.000 do 1.200 stepeni i na površinu ih izbacuju vulkanski procesi. Najviše ih ima u Sibiru, Južnoj Africi, Australiji, Kanadi i u Brazilu. Premda se smatra da je dijamant bezbojan, odnosno proziran, većina je smeđe ili žute nijanse. Težina dijamanata izražava se u karatima (jedan karat je 200 mg). Vrednost, međutim, određuje kombinacija veličine i čistoće. Smaragda ima ih u zelenoj i plavozelenoj boji, a najvišu cenu postižu smaragdi tamne, živahne boje. Od antičkih vremena vade se iz rudnika u Egiptu, Austriji i Severnom Pakistanu, te u našem komšiluku – Bugarskoj, a najcenjeniji su oni iz Kolumbije. Cene se prema jasnoći, težini i boji. Najveća potražnja za dragim kamenjem u boji je u SAD i Nemačkoj. Safir je plavi dragi kamen. Najveća nalazišta su u istočnoj Australiji, Tajlandu, Šri Lanki, Kini, Madagaskaru, istočnoj Africi i američkoj saveznoj državi Montani. Njegove boje variraju od plave do purpurne, premda postoje i žuti i zeleni safiri. Dobijaju se i sintetički. Dragi kamen crvene boje. Rubini se iskopavaju iz rudnika u Tajlandu, Kambodžiji, Indiji, Avganistanu i Pakistanu, a u Šri Lanki se nalaze nešto svetlije i ružičastije nijanse ovog dragog kamena. Nama najbliže nalazište rubina je kod Prilepa u Makedoniji, poznato po rubinima nijanse maline. Dobijaju se i sintetički.

Ženama je cena kamena manje važna, a bitniji je dizajn. Jedna od najpopularnijih kombinacija je prstenje s obojenim dragim kamenom u sredini i s vencem od sitnih dijamanata.

Cena rubina i safira već godinama raste brže od cene dijamanata. Cena safira je od 2006. porasla oko 40 odsto, cena rubina je istovremeno skočila 50, a cena dijamanta oko 30 odsto. Prodaja smaragda nije imala tako impresivan rast, za njih je 2005. bila rekordna godina, ali vrednost lagano raste.

POVEZANE VIJESTI
- Advertisment -

POPULARNO