Haag – Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz u je izjavio da su u slučaju bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Radovana Karadžića već ponuđeni mnogi dokazi kako bi bio osuđen za genocid u Srebrenici, ali i u drugim bh. općinama, te dodao da je Ured tužioca prezentirao najbolje dokaze u ovom slučaju.
“Mi smo imali jako dug slučaj, gdje smo tokom dvije godine prezentirali dokaze o različitim zločinima. Kao što ste i sami vidjeli u završnim riječima Tužilaštva, naravno da smo tražili presudu u vezi s cjelokupnim genocidom, uključujući dvije grupe općina. Mi smo jasno tražili u vezi s ovim slučajem, ali kao i u svim drugim slučajevima, da sudije na kraju postupka donose konačnu odluku”, kazao je Brammertz za Agenciju Anadolija.
Naglašava kako veliku prepreku pomirenju među građanima etničkih grupa u zemljama Balkana, ali i Bosni i Hercegovini, predstavlja činjenica da čak i 20 godina nakon strašnih ratnih dešavanja postoje političari koji negiraju genocid u Srebrenici.
Podcrtava da je čin genocida nešto što se ne može negirati.
Genocid se ne može negirati
“Kada danas vidim političare u Bosni i Hercegovini koji otvoreno i javno negiraju postojanje genocida ili postojanje zločina, ili čak kada glorificiraju djela osoba koje su optužene pred Haškim tribunalom, od kojih su neke već i osuđene, to zasigurno ne može imati pozitivan efekat na proces pomirenja u zemlji i regionu. U nekim zemljama postoje zakoni u vezi s javnim negiranjem genocida”, kazao je glavni tužilac.
Objašnjava kako različiti faktori u postkonfliktnim društvima utječu na izgradnju mira i na izgradnju pomirenja i povjerenja među pripadnicima različitih naroda koji su nekada bili na suprotstavljenim stranama.
“Neki u tom kontekstu govore o tome da li Tribunal u Hagu ima pozitivnu ili negativnu ulogu na pomirenje u regionu. U vezi s tim, jedna grupa je sretna, a jedna nije, i onda postoje tenzije u javnom prostoru. Moj odgovor na to bi bio da, naravno, Tužilaštvo nikada samo ne može voditi ka pomirenju, ali također sam ubijeđen, na osnovu iskustava i sedmogodišnjeg rada u regionu, da pomirenje bez odgovornosti nije moguće. Tužilaštvo samo ne može donijeti pomirenje, ali je važan preduslov u tom smjeru”, istakao je Brammertz.
Prema njegovom mišljenju, svaki oblik dugotrajnog mira, pomirenja i saradnje među narodima moraju biti dogovor i kompromis članova samog društva.
Svaki oblik pomirenja, kako glavni tužilac ističe, mora biti “domaći proizvod”.
Tribunal se zatvara 2017.
“Pomirenje mora doći iznutra, iz samog društva među balkanskim narodima. Ne možete nametnuti pomirenje s vana, ne može to ni Tužilaštvo, ili neki politički proces, to mora doći od članova samog društva”, naglasio je Brammertz, dodajući kako će Tribunal u tom kontekstu nastaviti izvršavati svoj zadatak sve do kraja 2017. godine, kada bi se ova institucija mogla zatvoriti.
“Trenutno ne postoje bilo kakve špekulacije o zatvaranju dok je Tribunal posvećen preostalim slučajevima koji su u toku. Tribunal bi se trebao zatvoriti na kraju 2017. godine, mjesec više – mjesec manje. Mi radimo svoj posao na ostalim slučajevima kao i ranije i nemoguće je da se Tribunal zatvori prije nego se završe preostali slučajevi koji su pred Tribunalom”, kazao je Brammertz, time otklonivši sve dileme i špekulacije koje su ranije postojale u vezi sa zatvaranjem Tribunala.
U međuvremenu je Radovan Karadžić u četvrtak nastavio iznošenje svoje završne riječi.
Njegov pravni savjetnik Peter Robbinson je rekao kako Karadžić niije znao za masakr nad hiljadama Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine te je zatražio odbacivanje krivice za genocid.
Karadžić (69) je u srijedu odbacio optužbe za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Glavna sila etničkog čišćenja
Tužilaštvo je završnu riječ podnijelo 29. i 30. septembra, navodeći da je bivši lider bosanskih Srba bio pokretačka sila politike etničkog čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, da se ponašao kao mafijaš i da je bio lažov.
Tužilaštvo je u podnesku zatražilo doživotnu zatvorsku kaznu za Karadžića, a presuda bi mogla biti izrečena krajem 2015. godine.
Karadžić je, poslije 12 godina skrivanja i bjekstva, uhapšen u Beogradu u julu 2008. godine i izručen Tribunalu.
Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine.
Tužilaštvo je iznošenje dokaza okončalo 25. maja 2012. godine, poslije iskaza 195 svjedoka.
Iznošenje dokaza odbrane počelo je 16. oktobra 2012. godine i završeno je 1. maja ove godine, poslije iskaza 238 svjedoka.