Proces lustracije u Crnoj Gori teško je izvodljiv zbog nedostatka političke volje i ustavnih ograničenja, smatraju sagovornici Anadolu Agency (AA).
Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je u svom ekspozeu najavio da će među prioritetima njegovog kabineta, između ostalog, biti predlaganje zakona o lustraciji. Time bi se, kako je naveo, pokrenule korjenite reforme u oblasti vladavine prava.
Izvršni direktor Građanske alijanse i politički analitičar Boris Raonić smatra da je lustracija teško izvodljiva u Crnoj Gori jer, kako tvrdi, nema političke volje za takav proces.
“Smatram da je dovoljno da se otvore arhive tajne policije, koje bi ukazale na činjenice o aktivnostima i ličnostima iz spornih događaja. One bi samim tim bile isključene iz javnog života. U Crnoj Gori su još uvijek manjina snage koje su devedesetih bile protiv masovnih kršenja ljudskih prava, a parlamentarna većina nije stabilna”, kazao je Raonić za AA.
– Izmjena Ustava –
Najavu premijera da Skupštini Crne Gore predloži zakon o lustraciji za sada je podržao značajan dio partija nove vladajuće većine. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da je lustracija samo postupak utvrđivanja odgovornosti javnih funkcionera zbog kršenja ljudskih prava građana.
Predstavnici vladajućih koalicija “Mir je naša nacija” i “Za budućnost Crne Gore” upozorili su da zakon mora biti u skladu sa međunarodnim standardima. Za usvajanje takvog zakona u crnogorskom parlamentu je potrebna prosta većina od 41 poslanika, koliko ima vladajuća većina.
Advokat iz Podgorice Velibor Marković upozorava da bi donošenjem zakona o lustraciji Vlada prekršila pojedine ustavne norme. Marković podsjeća da prema članu 45. Ustava Crne Gore svaki građanin ima pravo da bira i bude biran, dok prema članu 62. svako ima pravo na rad i slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja. On upozorava da bi zakon o lustraciji ograničio ta prava funkcionerima za koje bi bilo utvrđeno da su sarađivali sa tajnim službama.
“Ukoliko bi Skupština usvojila zakon, rizikovala bi da on padne pred Ustavnim sudom ili da neko od funkcionera obuhvaćenih lustracijom tuži državu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Zbog toga bi parlament morao prvo da promijeni pojedine odredbe Ustava koje ograničavaju sprovođenje zakona o lustraciji. S obzirom na to da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, za sada je teško očekivati da se proces lustracije sprovede u Crnoj Gori”, kazao je Marković za AA.
– Loša iskustva u regiji –
Marković i Raonić ističu da proces lustracije ne smije biti povod za revanšizam i da mora biti usklađen sa međunarodnim standardima.
Proces lustracije je ranije pokrenut u nekim državama regiona, ali su ga obilježile brojne kontroverze. U Srbiji je Zakon o odgovornosti za kršenje ljudskih prava usvojen je 2001. godine, nakon pada režima Slobodana Miloševića, ali tokom deset godina važenja nikad nije primijenjen.
Parlament Sjeverne Makedonije ukinuo je Zakon o lustraciji 2015. godine, nakon što je proces lustracije kritikovan u izvještajima Evropske Komisije. Tokom šest godina primjene tog zakona, državna Komisija za lustraciju je više od 200 ljudi proglasila za bivše saradnike tajne policije i zabranila im da ponovo rade u državnim institucijama. Pojedini bivši funkcioneri su zbog toga tužili državu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Raonić upozorava da, zbog lošeg iskustva u državama regiona, Vlada Crne Gore mora biti oprezna u slučaju najavljenog procesa lustracije.
“U državama regiona nemamo uspješne priče o lustraciji, pa nijesam siguran da je ovaj proces u Crnoj Gori izvodljiv. Vladajuća većina mora pažljivo prići cijelom procesu”, kazao je Raonić.