S krajem mjeseca marta 2013. godine završen je ciklus javnih rasprava o Nacrtu Platforme za promjenu Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH).
Kako saznaje agencija Anadolija (AA), u srijedu, 3. aprila bit će održana sjednica Rijaseta IZBiH na kojoj će ključna tema biti Platforma za novi Ustav IZBiH.
Javne rasprave su održane u svim muftijstvima i medžlisima u BiH, ali i u Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj… Najviši dužnosnici IZBiH prezentirali su Nacrt Platforme, naglašavajući da ponuđena Platforma ”nudi novi koncept organizacije Islamske zajednice i amandmansku promjenu Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini”.
”Bila je ponuđena Platforma Rijaseta na čelu s reisu-l-ulemom mr. Huseinom ef. Kvazovićem i Ustavne komisije Sabor IZBiH. Ona je kao javni dokument upućena u javnu raspravu. Iako će se ponovo održati javna rasprava o amandmanima, radi transparentnosti htjelo se vidjeti i ćuti šta ima od tih ideja, a što može ući u Platformu. Javna rasprava je održana po svim muftijstvima i medžlisima. Ona će sada, baš sam jutros dobio pročišćen tekst Platforme, ići na sjednicu Sabora koja će se održati sredinom ovog mjeseca, vjerovatno 13. ili 14. aprila. Kada Sabor utvrdi Platformu, onda će se pristupiti izradi amandmana ili novog teksta Ustava, ovisno o obimu promjena koje budu prošle”, kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija potpredsjednik Sabora IZBiH Edhem Bičakčić.
Dodao je kako je planirano da se potom ponovno obavi javna rasprava o tekstu amandmana, nakon čega će se o svemu ponovno izjasniti Sabor.
”Ako ne bude nekih većih razlika, sve bi moglo biti okončano koncem juna, odnosno do 1. jula. Taj ranije određeni rok još je na snazi. Htjeli bi taj posao obaviti u jednoj mirnoj atmosferi, neopterećeni bilo kakvim izborima”, pojasnio je on.
Na pitanje koje će biti nove, ključne promjene u novom Ustavu IZBiH, Bičakčić je ukazao na nekoliko pravaca.
”Pojačat će se uloga reisu-l-uleme IZBiH. Tražit će se, također, nova definicija IZBiH u smislu da obuhvati sve Bošnjake. Srednji nivo, muftijski, dobit će dio administracije i bit će neke razlike između muftijstava u BiH i izvan zemlje, na prostoru zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Naglašeno će biti objedinjavanje muslimana, Bošnjaka, na prostoru bivše države. To je osnova i postojećeg Ustava. Postojeći Ustav su konstituirali mešihati iz Sandžaka, Slovenije, Hrvatske…To će se sada nastojati više i preciznije odrediti”, tvrdi Bičakčić za AA.
Podsjetio je i na neke historijske činjenice koje idu u pravcu neophodnosti objedinjavanja Bošnjaka unutar Islamske zajednice.
‘Iz Menšure iz koje proizlazi legitimitet IZBiH, a koja je dobivena još u vrijeme dok je osmanski sultan bio halifa, jasno je da među Bošnjacima može biti samo jedan reisu-l-uelema. Ne može ih biti više. Sad imamo praktički reisu-l-ulemu i u Crnoj Gori, a i u Srbiji. To bi praktično trebalo da ide ka tom objedinjavanju. Sandžak je prostor gdje autohtono žive Bošnjaci i to na neki način treba biti prepoznato”, konstatira Bičakčačić.
Jačanje uloge reisu-l-uleme
Objašnjavajući u kojem pravcu će ići jačanje reisu-l-uleme IZBiH, Bičakčić ističe da će na vrhu IZBiH postojati dva tijela.
”Novi Rijaset bit će kao izvršni organ, vlada, koja će imati pet ili šest uprava. Pored toga postojat će Vijeće muftija. Ima prijedloga da se to tijelo zove ”Ulema-medžlis”. To tijelo će činiti sve muftije. Reisu-l-ulema će raditi i sa tom vladom, ali i Vijećem muftija. Do sada su u sastavu Rijaseta bile muftije i direktori visokoškolskih ustanova. Tako ne bi bilo u buduće. Rijaset bi bio operativno upravno tijelo, ali bi ingerencije imali reisu-l-ulema i Vijeće muftija. Sva glavna pitanja bi išla i na Vijeće muftija. To bi bio organ koji bi i strategiju Zajednice i bitne odluke usmjeravao prema Rijasetu, a koji bi onda to proveo”, zaključio je Bičakčić u razgovoru za agenciju Anadolija.
autor:Agencija Anadolija