Jedanaesta godišnjica smrti prvog predsjednika demokratske Bosne i Hercegovine i prvog predsjednika Stranke demokratske akcije Alije Izetbegovića obilježena je danas na šehidskom mezarju Kovači, gdje je odata počast rahmetli Izetbegoviću i svim šehidima i poginulim borcima.
Prigodinim riječima prisutnima se obratio potpredsjednik SDA Šefik Džaferović koji je, između ostalog, kazao da je “Alija Izetbegović bio naš vrhovni komandat, naš uzor i učitelj, naš vođa u sudbonosnom vremenu borbe za opstanak bošnjačkog naroda i države BiH.“
“Svoj životni put prošao je časno i uspravno, a na tom put vodila ga je vjera u Boga i stalna težnja za ljudskom slobodom, pravednošću i dostojanstvom”, kazao je Džaferović.
Prema njegovim riječima, bio je mislilac i humanist, hrabri i ustrajni borac za afirmaciju nacionalnog identiteta Bošnjaka i države BiH.
“Nepokolebljivo i dosljedno tokom svog političkog djelovanja zalagao se za demokratiju i vladavinu prava i u najtežim danima agresije na našu zemlju. Zbog tih njegovih osobina bio je poštovan i na Istoku i na Zapadu”, kazao je Džaferović.
Naveo je da ga ugledni francuski intelektualac Bernard-Henri Levy smatra “jednim od najznačajnijih evropskih državnika 20. stoljeća, a ostat će upamćene riječi američkog diplomate Richarda Holbrooka i visokog predstavnika Paddyja Ashdowna koji su kazali da BiH danas ne bi postojala da nije bilo Alije Izetbegovića“.
“U Turskoj ga zovu ‘kraljem mudrosti'”, kazao je Džaferović.
Istaknuo je da “Alija Izetbegović nije želio rat, bio je čovjek mira, saradnje i dijaloga“.
“Učinio je sve da do sukoba ne dođe, uložio je ogromnu energiju da se pokuša pronaći miroljubivo rješenje za raspad bivše države koji se nakon pada Berlinskog zida neumitno približavao. Na žalost, militantni kreatori velikodržavnih projekata, režimi susjednih država imali su druge planove. U njima je Bosni i Hercegovini bila namijenjena podjela, a Bošnjacima genocid i nestanak”, kazao je Džaferović.
Dodao je da je Alija Izetbegović bio vrhovni komandant ponosne Armije RBiH koja je odbranila zemlju i narod od dvostruke agresije 1992-1995. godine.
“On je tu nadljudsku borbu bosanskih patriota nazvao čudom bosanskog otpora. Bio je to sukob između dobra i zla, između čovjeka i nečovjeka, doslovno između duha i čelika. Duh je pobijedio, rekao je jednom prilikom Alija Izetbegović”, kazao je Džaferović.
Naveo je da su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma došli dani “hladnog i gorkog mira, kako je sam predsjednik govorio“.
“Ali i u tim danima i godinama državničko djelovanje Alije Izetbegovića, njegovo strpljenje i mudrost bili su od presudne važnosti u postupnoj izgradnji institucija i reintegraciji države BiH. Bio je primoran sjesti za sto sa onima koji su do tog momenta razarali BiH, ali njegov stav uvijek je bio stav ponosnog čovjeka koji je vratio Bošnjacima ponos i dostojanstvo. Presudno je doprinio da se bez Bošnjaka i mimo legitimnih bošnjačkih predstavnika u BiH više nikada neće moći donositi bitne odluke, kao što se bez Bošnjaka nikada više neće moći odlučivati o sudbini države BiH u regionalnim i međunarodnim okvirima”, kazao je Džaferović.
Istaknuo je da su politička filozofija Alije Izetbegovića, njegova vizija, djelovanje, vodili uvijek i bez ostatka samo jednom cilj. Taj cilj je slobodna, demokratska država BiH, zemlja ravnopravnih naroda i građana, zemlja vladavine prava, komotna i ekonomski prosperitetna za sve njene ljude.
Brojne delegacije odale su počast i položile cvijeće na mezar rahmetli Izetbegovića na šehidskom mezarju Kovači.
Za večeras je u Narodnom pozorištu u Sarajevu planirano održavanje ceremonije dodjele nagrade Isa-beg Ishaković prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću (posthumno) kao hommage njegovim postignućima u očuvanju multietničnosti i multikulturalnosti naše zajednice.
Cvijeće na Izetbegovićev mezar položili su članovi porodice, predstavnik Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je bio odsutan, delegacija Stranke demokratske akcije, ambasadori Republike Turske i Republike Iran u BiH te brojne druge delegacije.
Održan je i vjerski dio obilježavanja godišnjice.