Piše: Sefer Tahiri

“Monstrum” je ime operacije za otkrivanje ubojica pet osoba 2012. godine kod Smilkovskog jezera. Pod istim imenom je kodirano i suđenje šesterici osumnjičenih, za koje je Kazneni sud u Skoplju donio presudu. Proglasio ih je krivima za kazneno djelo terorizam i osudio ih na doživotnu kaznu zatvora.

Ovaj proces utječe ne samo na obitelji zatvorenika već je proces koji zadaje udarce stabilnosti države i međuetničkih odnosa, a koji su u posljednjih nekoliko godina vrlo krhki. Javnost je podijeljena kada je riječ o ovom slučaju na nacionalnoj osnovi, a u makedonskoj etničkoj zajednici postoji i interetnička podjela u vezi s njim.

Mirjana Najčevska je stručnjak za ljudska prava i jedan od rijetkih intelektualaca koji podižu glas i brane ljudska prava, bez obzira na etnički kontekst.

Javnost je podijeljena kada je riječ o ovom slučaju na nacionalnoj osnovi, a u makedonskoj etničkoj zajednici postoji i interetnička podjela u vezi s njim.”

“Od početka, namjera je vidljivo nepoštivanje procedura, a vidljive su otvorene i očite povrede presumpcije nevinosti. Vjerska i etnička opterećenost svih državnih struktura uključenih u proces ne samo da dovodi u pitanje suđenje – već direktno potiču vjersku i etničku mržnju”, kazala je ona.

I Jeton Šasivari, profesor na Sveučilištu u jugoistočnoj Europi u Tetovu, smatra da u ovom suđenju nisu potvrđeni ni dokazi, ni krivnja, a ni motiv ovog zločina.

‘Montirano političko suđenje’

“U suđenju ima previše politike, emocija i konstrukcija, koje dobijaju razmjer monstruoznog suđenja. To je montirani politički, sudski i policijski proces, koji ima određene političke ciljeve”, rekao je on.

Šasivari u tom pogledu, kao argument, naglašava izjavu ministrice unutarnjih poslova Makedonije Gordane Jankulovske date 1. svibnja 2012. godine, koja je, prema njemu, na apsolutan i ekstreman način prekršila presumpciju nevinosti, koja je zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Ustavom i zakonima Makedonije. U skladu s pravnim argumentima Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, to pravo ne smije biti povrijeđeno, ne samo od sudova već i drugih državnih organa.

“Ministarstvo unutarnjih poslova je otkrilo počinitelje stravičnog ubojstva”, izjavila je Jankulovska.

Osim prava na presumpciju nevinosti, u ovom postupku povrijeđeno je pravo na pravično suđenje, pravo na obranu i zabrana mučenja.”

Prema Šasivariju, policija je takvom kvalifikacijom prejudicirala provjeru činjenica.

Prema njegovim riječima, osim prava na presumpciju nevinosti, u ovom postupku povrijeđeno je pravo na pravično suđenje, pravo na obranu i zabrana mučenja.

Mersel Bilali, sveučilišni profesor, kaže da se ne može govoriti o poštenom suđenju kad je pravosuđe u potpunosti podređeno vlasti.

“Sve to nema nikakve veze s istinom i pravdom, već je učinjeno kako se ne bi naškodilo političkom rejtingu premijera. Suđenje nije bilo transparentno, a ministrica [unutarnjih poslova] je prejudicirala krivnju, dok su nekoliko ljudi bili prisiljeni postati zaštićeni svjedoci”, kategoričan je Bilali.

Protesti u Skoplju

Sudski postupci i odluke dovode do žestokih reakcija albanske etničke zajednice. Počeli su prosvjedi na ulicama Skoplja, ali i u drugim gradovima, tražeći pravdu i nediskriminaciju od sudova.

No, prema politikologu Ivici Bocevskom, prosvjede su organizirali “ekstremisti i politički oportunisti”.

“Tvrditi da prosvjedi odražavaju politizaciju i etnizaciju pravosuđa samo je neuspješni pokušaj da se prikrije politička i intelektualna bijeda onih koji su ih organizirali”, decidan je Bocevski, koji je u periodu od 2006. do 2009. bio zamjenik makedonskog premijera za eurointegracije.

Tvrditi da prosvjedi odražavaju politizaciju i etnizaciju pravosuđa je samo neuspješni pokušaj da se prikrije politička i intelektualna bijeda onih koji su ih organizirali.”

Ali, ovako ne misli Mirjana Najčevska.

“Prosvjedi su rezultat potpunog nepovjerenja u pravosuđe i u cjelokupni pravosudni sustav, što je posljedica etničke manipulacije političkih stranaka”, ističe ona.

Sudstvo u Makedoniji je u većini međunarodnih izvješća kritizirano zbog partizacije i utjecaja politike i vlasti. Stoga profesor Bilali smatra da se prosvjedi trebaju nastaviti i predlaže da se oni organiziraju ispred zgrade Vlade.

“Pravosuđe je partizirano i privatizirano, a nalazi se u službi umjetnog nacionalizma vladajuće stranke VMRO-DPMNE-a i njezinog rukovodstva, kako bi se održali što duže na vlasti”, kaže Bilali.

Na potezu Apelacioni sud

Profesor Šasivari smatra da građani s pravom traže neovisnost sudstva.

“Kada se na ovo doda nezastupljenost Albanaca – ne samo u sudovima već u cjelokupnom pravnom sustavu – onda nije teško zaključiti da se ovaj sustav treba reformirati u smjeru osiguranja međuetničkog povjerenja”, kaže on.

Pravosuđe se pokazalo nemilosrdnim prema onima koji su prosvjedovali protiv odluke o doživotnom zatvoru šesterice optuženih za ubojstva i terorizam. Šest je osoba osuđeno na po tri godine zatvora zbog sudjelovanja na skupu i razbijanje prozora na zgradi suda na dan prosvjeda. I ova je odluka dočekana žestokim reakcijama albanske zajednice u Makedoniji, dok je za organizatore prosvjeda dokaz da treba i dalje prosvjedovati.

Obitelji i odvjetnici osuđenih uvjereni su da je pravda na njihovoj strani i planiraju je dokazivati u Strasbourgu.”

Suđenje u slučaju “Monstrum” trajalo je godinu i pol. Do sada je održano 37 ročišta, a prema odvjetnicima, osuđenima nisu pokazani opipljivi dokazi koji podupiru optužnicu i presudu.

Makedonski premijer Nikola Gruevski je putem TV kanala javnog servisa na albanskom jeziku izjavio da slučaj još nije zatvoren i da će se o njemu očitovati Apelacioni sud u Skoplju.

Obitelji i odvjetnici osuđenih uvjereni su da je pravda na njihovoj strani. Pravdu i nevinost planiraju dokazivati na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

U međuvremenu, prema riječima stručnjaka, etnička netrpeljivost i mržnja između Makedonaca i Albanaca će se produbiti.

Izvor: Al Jazeera