Odviknuti se navike je teško, odviknuti se loše navike često je složen proces. U vrhu loših navika zasigurno je droga, heroin je ekvivalent, međutim rješenje postoji, pronašao ga je Ključanin sa adresom u Švedskoj Enis Karadžić, on je izlaz našao u religiji, islamu, i sada kroz smijeh kaže da ”uzima” samo abdest, vjersko pranje određenih dijelova tijela, i da mu je to dovoljno.
On je korisnik Centra za borbu protiv ovisnosti od droga Izlaz iz Ilijaša, nedaleko od Sarajeva, a u razgovoru za Fenu kaže da je poslije 25 godina korištenja narkotika upoznao sebe, spoznao svoje vrijednosti, kroz religiju. U Centar je došao prije četiri mjeseca, tu je dočekao i ramazan, mjesec posta kod muslimana, siguran je da je to jedna od pozitivnijih stvari koje je spoznao u svom životu.
”Nikad prije nisam postio, niti jedan sat, kad majka napravi kolače za Bajram shvatim da je ramazan bio, i prošao, ali sada ne mogu da vjerujem koliko sam sretan i zadovoljan u njemu”, naglašava Karadžić.
Istakao je da se bojao kako će prvi dan posta proći, radi u kuhinji i to mu je bilo dodatno iskušenje, ali sada kaže da ”uopšte nije teško postiti” i da mu radna obaveza samo pomaže da vrijeme prije prođe. Smirenost cimera, tolerancija i druženje uz iftar, naglašava, dodatna su motivacija za post. Kako dani ramazana prolaze upoznaje i doživljava nove i stvarne vrijednosti ramazana i posta.
”Svakim danom sam zadovoljniji, i sve manje sam fokusiran na hranu i kafu. Smisao ramazana je da ‘očistiš’ i dušu, to je kao neka inventura”, istakao je Karadžić.
Priču je zaključio porukom i željom da niko ne ulazi u krug droge, niti onaj najširi, jer kako kaže ”sekunda je dovoljna da se upadne u pakao”.
”Poruka svima koji imaju problem sa drogama je da sami sebi priznaju, to je najveći korak, kad sebi priznaš da si narkoman, na dobrom si putu ka rješavanju problema”, akcentirao je Karadžić.
Bivši štićenik, a sada zamjenik upravnika Centra Almir Karadža kaže da je prošao isto kao i Karadžić, u Centru je dočekao prvi ramazan gdje su mu rekli da se ne smije jesti i piti, i mislio je da je to bit tog mjeseca. Kako su ramazani prolazili upoznavao je suštinu i smisao.
”Sada, poslije osam godina, razumijem šta su vjera, nada, ramazan. Kako se kraj ramazana bliži tako me neka tuga obuzima. Kroz vjeru, a posebno ramazane, upoznao sam sebe, svoju originalnu ličnu kartu, ko sam ja”, istakao je Karadža.
Prvi ramazan u Centru mu je bio veliki izazov, kao i svim drugim korisnicima, ali sada kaže vidi da mu je to najdraži ramazan i da je bilo najlakše postiti. Smatra da je vani, u gradu, među svijetom, mnogo teže i zahtjevnije. Kad je u pitanju njegovo viđenje momaka u Centru za vrijeme ramazana navodi da je vidljiva velika pozitivna promjena.
”Iako su momci poslušni, pametni, od kada je počeo ramazan još su smireniji i vide se njihove originalne pozitivne ličnosti”, rekao je Karadža.
Većina štićenika najviše se raduje iftaru, obzirom da im je gotovo svima prvi ramazan da poste, ali sretni su i zbog večernjih druženja, učenja.
”Ramazan je dodatni motiv, to je ”sajam” Božije milosti, to sve doprinosi njihovovom izlječenju”, dodao je Karadža. Njegova najdraža ramazanska aktivnost u Centru je zajednički iftar na kojem se okupe momci koji su prošli program odvikavanja i koji su sada u programu. Iftar okupi stotinjak prijatelja koji su prošli kroz Izlaz.
Centar za borbu protiv ovisnosti od droga Izlaz je nevladina organizacija, postoji deset godina, i kroz Centar je prošlo 350 korisnika. Upravnik Amir Turković je pojasnio da je korištenje usluga te ustanove besplatno, te da je napravljena da pomogne porodicama u koje je ušao veliki problem, ovisnost. Mišljenja je da je ustanova zatvorenog tipa, sa vjeronaukom i psihološkom podrškom kao glavnim fokusima rada, najefikasnija metoda.
Centar se finansira od donacija i dotacija, kaže Turković, a svake godine apliciraju na razne projekte te na taj način dobiju određena sredstva.
”Zahvaljujući donatorima i volonterima uspijevamo opstati, ali situacija nije na zavidnom nivou”, kazao je Turković te dodao da je za funkcionisanje centra potrebno oko 700.000 KM godišnje.
Centar raspolaže parcelom od 60 dunuma u mjestu Suhodol kod Tarčina, na kojoj uzgajaju poljoprivredne kulture. Turković smatra da bi se izgradnjom centra na toj lokaciji i ulaganjem određenih sredstava stvari znatno promijenilie, povećao bi se broj mjesta za korisnike, a uz stočarstvo, voćarstvo i poljoprivredu centar bi 80 posto bio samofinansirajući.
U okviru Centra djeluju klub za resocijalizaciju Neovisnost, savjetovalište i klub roditelja.
Radiosarajevo.ba