Najpre da objasnimo šta je zapravo “Zapečaćeni džennetski napitak”. To je sira (životopis) Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi we sellem i predstavlja najtačniji životopis jednog poslanika u cijeloj istoriji.
Životopis je jasan, ne samo od rođenja pa do smrti Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, vec i prije njegovog rođenja. Mi znamo mnogo podataka o Božijem Poslaniku prije nego je postao poslanik; vrijeme rođenja, mjesto odrastanja, njegove odgajatelje, njegove dojilje, preseljenje njegovih roditelja, kada se oženio, gdje i s kime je putovao…..
Jedna od najljepših odlika sire je to što nam govori o insanu kojeg je Allah počastio poslanicom i nije ga ova poslanica izvela iz domena čovječnosti. Ova sira je čista od primjesa mitova i legendi od čega nisu čiste mnoge biografije velikana. Pa čak do te mjere da je Božiji Poslanik zabranjivao ashabima da ga uzdižu na nivo koji mu ne doliči, kao što su kršćani uzdigli Isaa a.s. na nivo božanstva. Stoga preporučujemo svima koji prezentiraju siru Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, da se potrude da izlažu one stvari koje su prenesene u vjerodostojnim predajama, jer toga, hvala Allahu, ima dosta i nismo potrebni izmišljotinama i lažnim hadisima koji se često kose sa zdravim razumom.
IZVORI ILI KNJIGE IZ KOJIH SE CRPI SIRA BOŽIJEG POSLANIKA
1. Prvi izvor sire je Kur’an. Kur’an na mnogo mjesta govori o siri Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, uistinu ne opširno, ali zato u drugim izvorima nalazimo preciznije detalje iz sire Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi we sellem.
2. Hadiske zbirke. Allahova volja je da je sačuvao Sunnet kao što je sačuvao i Kur’an, jer i hadisi Božijeg Poslanika su objava od Allaha dž.š.
“On ne govori po hiru svome, to je samo objava koja mu se objavljuje“
3. Knjige sire, a od kojih je daleko najpoznatija sira Ibn Ishaka, zatim sira Ibn Hišama, zatim Tarih od Et-Taberija, Bidaje we nihaje od Ibn Kesira i mnoge druge knjige.
4. Knjige tefsira. Među najpoznatijim tefsir Ibn Kesira, tefsir El-Džami’u el-Ahkam el-Kur’an od Kurtubija, Fethu el-Kadir od Ševkanija i mnogi drugi.
Svakog dana ćemo objavljivati po jedan deo iz života Poslanika sallallahu alejhi we sellem, počevši od sad.
-ROĐENJE I ČETRDESET GODINA DO POSLANSTVA-
Najodabraniji poslanik, Resulullah, a.s., rođen je u porodici Beni – Hašima, u Meki, u zoru ponedjeljka, devetog rebiul – evela, prve godine od događaja sa slonom, ili četrdeset godina poslije vladavine perzijskog kralja Kisara (Kserksa) – Enu Širvana. Taj datum odgovara 20. ili 22. aprilu 571. godine po kalendaru. Ovaj datum izračunali su veliki učenjak Muhammed Sulejman el – Mensur Fevri i astroločki istraživač Paša Mahmud.
Ibn – Said prenosi da je Resulullahova, a.s., majka rekla:
Kad sam ga rađala, porađala sam uz njega ogromnu svjetlost, od koje su zablistali dvori Šama. Slično prenosi imam Ahmed i El – Urbad ibn Sarija.
Pripovijeda se, takođe, da su se pri rođenju Muhammeda, a.s., desili neki čudni događaji u svijetu, koji su bili predznaci njegovom poslanstvu: srušilo se četrnaest tornjeva sa Kserksovog dvorca u Perziji, ugasila se vatra koju su vijekovima obožavali obožavaoci vatre i srušile se crkve oko jezera Savit, nakon što ono presuši. Ovo prenosi Bejhekija, a s njim se ne usaglašava Muhammed El – Gazali.
Kad je Amina donijela na svijet dječaka, pozvala je njegovog djeda Abdul – Muttaliba da mu saopši radosnu vijest. On ga sav radostan uze u naručje i odnese u Kabu. Tu se pomolio Allahu i zahvalio mu na unuku. Tu mu je i ime Muhammed dao – zna se sigurno da ovo ime nije bilo poznato kod Arapa.
Obrezivanje je urađeno sedmi dan po rođenju, kako je inače bio običaj kod Arapa. Prva žena, koja ga je zadojila poslije majke, bila je Suvejba, štićenica Ebu – Leheba,
koja je imala muško dojenče imenom Mesruh. Prije Muhammeda, a.s., dojila je Hamzu, sina Abdul – Muttaliba, a poslije njega dojila je Ebu – Selemu ibn Abdil – Esed El – Mahzumiju.
NASTAVIĆE SE…