Bosanski muslimani jesu evropski muslimani koji imaju snažnu žicu kozmopolitizma, ne samo prema drugim vjerama i nacijama nego i unutar sebe, kazao je u intervjuu za „Dnevni avaz” profesor Džon Espozito (John Esposito), američki stručnjak svjetskog glasa za odnose islamske i zapadne civilizacije.
Espozito je nedavno postao i počasni doktor nauka Univerziteta u Sarajevu, a slovi za jednog od najbolji poznavalaca odnosa između islama i zapadnih, američkih i evropskih, društava. On smatra da se u BiH treba razvijati takav evropski muslimanski identitet i spriječiti utjecaj stranih kultura iz arapskog svijeta.
Historija odnosa
Kako biste opisali današnje stanje odnosa između islamske i zapadne civilizacije?
– Kada sam počeo istraživati islam, on se posmatrao u svjetlu stereotipa „kamile i pijesak”. Tek je iranska revolucija navela mnoge da se zapitaju kakva je to religija, i to ponajviše diplomate koji su te događaje posmatrali kao političku prijetnju, a oni nisu obučeni da se bave vjerom i kulturom.
Početni interes bio je vođen negativnim stavom, a u obrazovnim sistemima na Zapadu nije se učilo o islamu ili Bliskom istoku. Uslijedilo je i veliko zanimanje medija, a tu „krv” dobiva najviše pažnje. Ali, onda dolazi 11. septembar, koji donosi eksploziju interesa za arapski svijet i islam, još negativnije nego ranije – kao globalna prijetnja. Iz tih tenzija razvilo se ono što danas zovemo islamofobija. Ne samo da je vidimo kod vjerskih tvrdolinijaša nego i u politici, imamo antiislamske i antimuslimanske političke stranke u Evropi. Antiislamski i antiimigrantski pokreti su u porastu. To ja zovem rakom društva i to je velika opasnost.
Primjerice, moj vozač, a nije loš čovjek, smatra da je problem u islamu kao vjeri, da nije samo problem u radikalnim grupama nego vjeri kao takvoj. Ako imate takav stav, kako ćete reagirati kada vidite „arapsko proljeće“?
Kako je uopće taj talas „arapskog proljeća“ utjecao na razvoj tih odnosa?
– Dva su glavna pitanja u vezi s tim revolucijama. Prvi, revolucionari Egipćani i Tunižani nisu mogli, kao raniji revolucionari, promijeniti sve kada su došli na vlast, već su naslijedili sve ekonomske i birokratske probleme. I drugo pitanje je može li Zapad prihvatiti te promjene.
Je li, onda, Zapad prevazišao strah od političkog islama?
– Ne, ali taj strah nije pretjeran kao ranije. Potrebna je istinska promjena u shvatanju. Recimo, da se ubijanje i nasilje u Egiptu dogodilo dok je Mursi bio na vlasti, to bi bio „val terorizma”.
Nema raslojavanja
Kako vidite Tursku pod vodstvom Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan)?
– Njihov model govori da je moguće da islamistička grupa razvije politički odgovor koji je realno primjenjiv u društvu. Također, pokazali su da je moguće da islamski orijentirani politička stranka, zastupnici, lideri i političari djeluju u sekularnom modelu. Oni kažu: Odvojit ćemo politiku i vjeru. Ali, to, istovremeno, znači da ćemo stvoriti prostor za tu vjeru. Sve to Erdoan ima. Za njih su glavni izazov sekularisti, koji su totalno antiislamski i antivjerski. Ako se oni ujedine, mogu ga smijeniti. Druga opasnost, i to smo vidjeli na demonstracijama, jeste da vlast prestane biti osjetljiva na zahtjeve građana.
Većina bh. muslimana smatra se orijentiranim prema Zapadu. Kakvim Vam se čini takvo shvatanje?
– Balkan je, kao i Turska, i geografski kombinacija Evrope i islamskog utjecaja. Postoji dojam o određenom pluralizmu, demokratičnosti i mogućnosti da se uspješno objedine obje civilizacije. Bosna i Hercegovina definitivno može to biti i igrati tu ulogu. Snažna žica kod islama u BiH je ne samo pluralizam prema drugim vjerskim i etničkim zajednica nego i unutar sebe. Ljudi mogu biti muslimani i biti različiti, nema vjerskog raslojavanja. Najbolje je što kod vjernika i vjerskih autoriteta postoji taj kozmopolitski mentalitet. Biti musliman u BiH znači biti evropski musliman. Bosanska kultura snažno je pod utjecajem Evrope i taj identitet treba razvijati. Pa, vi imate izbore u Islamskoj zajednici, to je jedinstveno u svijetu!