Stefan Schwarz se tokom rata u BiH 90-tih godina kao mladi političar CDU i zastupnik Bundestaga jako angažirao za BiH. Ovih dana je napunio 60 godina i tim povodom se osvrnuo na ovu zemlju.

DW: Gospodine Schwarz, Vi ste, kao zastupnik Bundestaga (CDU), bili prvi njemački političar, koji je njemačkoj i međunarodnoj javnosti skrenuo pažnju na teška kršenja ljudskih prava i zločine protiv civila u BiH. Da li se ono, na šta ste upozoravali, obistinilo?

Stefan Schwarz: Kada sam se nakon referenduma u BiH početkom marta 1992 vratio u Njemačku, tadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla i druge sam upozorio da bi tamo moglo doći do užasnog rata. Ali nisam mogao ni zamisliti da će taj rat biti toliko užasan. Nisam očekivao ni da će reakcija Evropljanja biti tako loša. Važno je međutim da Evropa sada, od ove 2019. godine, konačno počne da u odnosu na BiH postupa odgovorno. Mi moramo pomoći stotinama hiljada žrtava i podnijeti račun počiniocima.

Šta je, po Vašem mišljenju, bila najveća greška međunarodne zajednice u BiH? Zar je zaista bila tako naivna?

Problem je bio ništa manje nego nacionalizam u vladama prije svega Francuske i Velike Britanije. Obje ove zemlje su tada blokirale EU i NATO. Mi smo mogli da ukinemo embargo na oružje i da omogućimo napadnutim da se brane, mogli smo brzo povući kočnicu i zaustaviti genocid da se francuski predsjednik Mitterand i britanski premijer Major nisu ponašali cinično. To su mi tada interno rekli ljudi iz ureda kancelara Kohla ali i tadašnji generalni sekretar NATO-a Manfred Wörner. Tek kada je Mitterana zamijenio Chirac, to se promijenilo. A kada je Bihać bio u pitanju, Thacherova je tražila vojnu akciju.

U Njemačkoj su saveznici najprije izvršili denacifikaciju, a tek onda raspisali prve poslijeratne izbore. U BiH je bilo obrnuto, prvo izbori pa Haški tribunal. Zašto?

To više nije važno. Ono što je puno važnije je da nema autoriteta međunarodne zajednice koji je postojao kroz OHR, da se Bonske ovlasti ne primjenjuju i da je visoki predstavnik danas politički eunuh i to po sopstvenoj odluci, a ne zato što nema ovlaštenja i moć. Dodik i ostali, koji nisu imali druga posla već da nastave rat drugim sredstvima, odavno su morali biti sankcionirani.



BiH je momentalno u najvećoj krizi od kraja rata. Macron je od francuskih ambasadora zatražio da se počnu baviti Zapadnim Balkanom. Rekao je i: „Njemačka ima svoje ideje i one su puno efikasnije i strateški bolje nego naše”. Znate li vi o čemu Macron govori? Kakva je Njemačka strategija za Zapadni Balkan?

Nema koherentne strategije za Zapadni Balkan, posebno ne za Bosnu. Niti u Berlinu, niti u Briselu, niti u Parizu ili Vašingtonu. Vlade tih zemalja imaju premalo empatije, premalo znanja o realnom stanju u tim zemljama i previše su oportunističke. Stoga smo već godinama u mizernoj situaciji. Tek kada imate pravu analizu, možete povući prave poteze. Vlade tih zemalja su godinama žrtve izvještavanja sa lica mjesta koje navodi na pogrešne zaključke. Izuzeci kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel, to ne mogu promijeniti.

Kakva bi, po Vašem mišljenju, trebala biti strategija za BiH i Zapadni Balkan?

Najprije treba prihvatiti činjenicu da su napravljene velike greške i korigirati ih. Republika Srpska nije ništa manje do priznanje genocida. Secesionisti i počinioci genocida morali bi se konsekventno izvesti pred lice pravde. Onaj ko je počinio zločine ili onaj ko je potpuno korumpiran, morao bi biti stavljen na međunarodnu listu sankcija. Srbija ne bi trebala prije žrtava svoje agresije ući u EU. Samo bi je se tako moglo privoliti na istinsku saradnju sa EU i zaustaviti kolaboraciju sa Putinom. Srbija mora odlučiti šta želi, Vučić ne može još dugo sjediti na dvije stolice i pokazivati dva lica.


(Vijesti.ba / DW)