Danas se navršava 105 godina od rođenja velikog bosanskohercegovačkog i crnogorskog pisca Ćamila Sijarića.
Ovaj značajni datum, danas će biti obilježen u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore Đurđe Crnojević na Cetinju. Besjedu o Sijariću će održati pisac Andrej Nikolaidis, a bit će prikazan i dokumentarni film o Ćamilu Sijariću Bajkoviti pripovjedač, autora Bogića Rakočevića, rađen u koprodukciji TVCG i Centra za očuvanje i razvoj kultura manjina u Crnoj Gori.
Ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Enver Kazaz kaže za Radiosarajevo.ba da Ćamil Sijarić pripada bosanskohercegovačkoj i crnogorskoj literaturi.
“Magijski pripovjedač i izuzetan romansijer, ali i lirski pjesnik. U bh. literaturi Ćamil Sijarić je doživljavan kao pisac izvornosti, Sandžaka i epskog narativa ili svijeta, ali ustvari izuzetan modernistički pripovjedač. Sijarić je uz, Andrića, najbolji pripovjedač Bosne i Hercegovine“, kazo je Enver Kazaz.
Miljenko Jergović zapisao je u povodu 100. godišnjice rođenja Ćamila Sijarića da je on „bio veliki pisac, iz kraja u kojem su se u naše vrijeme narađali veliki pisci“.
“Iako nisam Sandžaklija, a ni Sarajeva, onog i onakvog kakvo bih ja mogao dijeliti s Ćamilom Sijarićem, već neko vrijeme nema, iako Ćamil nije Bosanac, pogotovo ne od one Bosne koja bi meni još nešto značila,iako više nema književnosti, ni knjige u kojoj bismo se skupa našli, ni škole u kojoj bih ga ja čitao za lektiru, ni mene koji bih išao u školu, ni lektire, iako smo se i on i ja zatekli na ničijoj zemlji, on kao duh, a ja kao živo čeljade, Ćamil Sijarić je, među tolikim piscima moga jezika, jedan od onih koje i danas, možda baš danas, i pogotovo danas, osjećam najviše svojim“, napisao je Jergović u tekstu Ćamil Sijarić, prognanik.
Ćamil Sijarić rođen je 1913. godine u Šipovici kod Bijelog Polja. Prema zvaničnoj biografiji, još kao dječak ostao je bez oba roditelja. Osnovnu školu završio je u Godijevu kod Bijlog Polja, a onda pohađao vjersku školu Veliku medresu kralja Aleksandra.
Zbog svojih političkih aktivnosti, iz te škole je istjeran, pa je školovanje završio u gimnaziji u Vranju. Nakon toga je studirao pravo u Beogradu, gdje je diplomirao 1940. godine.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata službovao je u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Bosanskoj Gradišnici. Nakon rata bio je sekretar Suda narodne časti u Banjoj Luci. Bio je novinar lista Glas, a onda i dramaturg Narodnog pozorišta. On je 1947. godine preselio se u Sarajevo gdje je radio u listu Pregled, a onda i glavnom odboru Narodnog lista, te u listu Zadrugar. Od 1951. je bio dio literalne sekcije Radija Sarajevo. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH, te Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
U književnom stvaralaštvu bio je poznat po romanima u kojima je pisao o ljudima iz svoje regije. Među takvim djelima je i njegovo najpoznatije, roman Bihorci, nazvan upravo po stanovnicima te regije. Neka djela Ćamila Sijarića su pripovijetke Rum Bulja, Naša snaha i momci, Kuću kućom čine lastavice, Putnici na putu, Kad djevojka spava, Zelen prsten na vodi; romani Bihorci, Konak, Mojkovačka bitka, Carska vojska i druga.
Piše: Faruk Vele