Sarajevo – Magazin Saff objavio je biografiju Redžep ef. Radončića, navodeći kako se radi o amidži Fahrudina Radončića. Pored slike Redžep efendije, postvalajena je slika u Muhamed ef. Radončića, sa potpisom pod sluki “amidžić Fahrudina Radončića”
Magazin Saff objavio je biografiju Redžep ef. Radončića, navodeći kako se radi o amidži Fahrudina Radončića. Pored slike Redžep efendije, postvalajena je slika u Muhamed ef. Radončića, sa potpisom pod sluki “amidžić Fahrudina Radončića”. Iznesena je prilično detaljna imamsak biografija Redžep efendije.Rođen je 1912. godine u Gusinju, od oca Adema i majke Bahtije. Svoje službovanje počeo prvo kao mujezin a poslije kao imam u Vusanje, gdje je naučio vrlo dobro i albanski jezik. Poslije je bio imam “nove džamije” u Gusinju do 1959.godine. Govorio je arapski, turski i albanski jezik. Kraj svoga imamskog službovanja proveo je u Vlasenici kod Zvornika. Od 1986 godine živio je kod sina Redžepa u Istanbulu, gdje je i 2001. godine preselio na ahiret.
Još jedan imam iz Gusinja, kojeg SAFF ne spominje, Muhamed ef. Radončić, bio je vaspitač u Gazi Husref begovoj medresi, živio je i umro na Kobiljoj glavi, također je bliži rođak Fahrudina Radončića.
Sam Radončić je rekao kako je djevojačko prezime majke Muamera Zukorlića Radončić.
Krajevi Plava i Gusinja su poznati po mješovitim brakovima Bošnjaka i Albanaca. Uz to još od vremena jednog od najistaknutijih bošnjačkih figura u historiji Bošnjaka na Balkanu, Ali-paše Gusinjskog, došlo je do masovnog bratimljenja Bošnjaka i Albanaca. Ali-paša je utemeljitelj Prizrenske lige, što se smatra historijskim embriom albanske državnosti.
Stoga mnogi Bošnjaci govore i albanski jezik, i obrnuto.
Familija Zukorlić ja nastala iz mješovitog braka Albanaca i Bošnjaka. Izvjesni Zuka, Albanac iz Gusinja, doselio se u selo Orlje kod Novog Pazara. Tu se predak Zukorlića asimilirao tako da mu je imenu pridodato ime sela.