Nakon eksplozije na turskoj granici, parlament Turske odobrio napad na Siriju. Turska armija rasporedjuje trupe duž sirijske granice

0
156

57

Najmanje 13 osoba je ubijeno, a 30 ranjeno nakon eksplozije automobila bombe u blizini granice između Turske i Sirije, objavila je turska televizija. Svjedoci su ponedjeljak rekli da su neposredno pred eksploziju vidjeli vozilo kako se približava graničnom prelazu Cilvegozu, koji je jedan od glavnih prelaznih tačaka za sirijske izbjeglice u Tursku. 

Zamjenik premijera Bulent Arinc je kazao da turska Vlada istražuje sve moguće uzroke eksplozcije, uključujući samoubilački napad, ali je rekao da bi bilo pogrešno donositi ishitrene zaključke.

Prema informacijama koje su nam trenutno dostupne, kombi sa sirijskih tablicama, koji je dolazio sa druge strane, eksplodirao je. Bila je to snažna eksplozija“, rekao je Arinc, koji je ujedno i glasnogovornik Vlade.

On je ovo kazao nakon redovnog sastanka Vlade.

“Ali, da li je ovo vozilo bilo natovareno eksplozivom, ili se desila neka druga eksplozija, mislim da bi najkasnije do sutra trebalo biti jasnije.”

Vjeruje se da je vozilo sa sirijskim tablicama bilo u centru eksplozije u ponedjeljak na turskom tlu, kazao je gradonačelnik Huseyin Sanverdi za informativni kanal NTV.

Zvaničnik turskog Ministarstva vanjskih poslova je potvrdio da je došlo do eksplozije, dodavši da je eksplozija uzrokovala vatru koja je uništila oko 15 automobila.

“Ne znamo da li se radi o samoubilačkom napadu, ili da je automobil korišten za krijumčarenje benzina preko granice kada je eksplodiralo”, kazao je turski zvaničnik za Reuters.

Turski ministri pravde, carine i unutrašnjih poslova bi trebali avionom stići u ovo područje kasnije u ponedjeljak, da im se podnese izvještaj o incidentu.

Turski parlament produžio je u četvrtak, na još godinu dana, pravo Vladi u Ankari da pokrene vojnu akciju protiv Sirije, ukoliko to bude bilo neophodno.

58

“Turska neće oklijevati da iskoristi svoje pravo, u skladu sa međunarodnim pravom, u borbi protiv bilo koje jasne i nedvosmislene prijetnje. Događaji su pokazali da je sirijski režim došao do tačke, kada će pribjeći bilo kojom načinu i oružju u suprotnosti sa međunarodnim pravom”, rekao turski ministar odbrane Ismet Yilmaz u obraćanju poslanicima, prenijela je agencija AFP.

Većina glasova

Odluka je donijeta glasovima većine poslanika iz redova vladajuće Partije pravde i razvoja, dok su poslanici dvije od tri opozicione partije bili protiv, prenosi Tanjug.

AFP podsjeća da je Turska odobrila vojnu akciju protiv Sirije ubrzo poslije minobacačkog napada sa sirijske teritorije u kome je ubijeno pet turskih civila u oktobru prošle godine.

Od tada, turska vojska je uzvratila za svaku sirijsku granatu koja je pala na tursko tlo.

Duga granica između Turske i Sirije postaje sve “osjetljivija” s brojnim incidentima u graničnom području, što je razlog da NATO instalira raketni sistem “Patriot” samo u odbrambenu svrhu.

 

Turska je rasporedila dodatne trupe kako bi ojačala svoju dugačku granicu sa Sirijom u slučaju eventualne intervencije u ovoj zemlji, izvijestili su u četvrtak turski mediji.Konvoj od 35 oklopnih vozila raspoređen je u srijedu navečer na sirijskoj granici, u pokrajini Hatay, na jugu Turske, javljaju turske agencije.

59

Reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo javlja iz pograničnog turskog grada Antakiya da Turska jača vojno prisustvo na granici sa Sirijom iz dana u dan.

Od početka 2012. godine, Turska je znatno pojačala svoje jedinice na sirijskoj granici tenkovima i artiljerijskim baterijama, prenosi Fena. Rakete NATO-a Patriot raspoređene su u nekoliko gradova na jugu.

U isto vrijeme, mornarica Sjedinjenih Država usidrila je razarač San Antonio u izraelsku luku Haifa.

Sirijski ministar vanjskih poslova Walid al-Moualem otputovat će u ponedjeljak u Moskvu za pregovore o Siriji s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom, saopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.

Istovremeno, ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije sastaju se u Viljnusu, glavnom gradu Litvanije, kako bi zauzeli jedinstven stav o situaciji u Siriji. Većina zemalja Unije protivi se vojnoj opciji, za koju se zalažu Washington i Pariz. Svoj dolazak najavio je i američki državni sekretar John Kerry.

U Siriji, pobunjenici javljaju o povlačenju Vladinih snaga i zauzimanju strateški važnog gradića Maloula, udaljenog svega nekoliko kilometara od autoceste koja povezuje Damask i Homs.

Fronta Nusra i Ahraaar-u-Šam sada su glavne pobunjeničke grupe u Malouli, većinski kršćanskom mjestu sjeveroistočno od Damaska. Većina kršćana u Siriji do sada je bila neutralna ili podržavala režim Bashara al-Assada.

Ali zbog najava mogućeg američkog napada na Damask, sve je više izvještaja o prebjegu Assadovih pristaša i priča o tome da bi se sirijski kršćani mogli pridružiti opoziciji.

FSA: Treba nam oružje

Ekipa Al Jazeere u srijedu je boravila u Siriji, u mjestu Atma u blizini turske granice, u vojnoj bazi Slobodne sirijske vojske (FSA). Mustafa Wada, jedan od vođa  FSA za sjeverozapadno područje Sirije, od Idliba do turske granice, kaže da je je situacija na sjeveru slična kao i u ostatku zemlje, javlja reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.

“Nemamo dovoljno oružja, trebamo jaču protuzračnu odbranu i rakete, raspolažemo teškim pješačkim naoružanjem. Imamo dovoljan broj boraca, ali definitivno trebamo jače naoružanje”, kaže Wada.

Ovaj zapovjednik nada se da će američki Kongres podržati prijedlog predsjednika Baracka Obame za vojnu intervenciju.

“Zahvaljujemo američkom narodu i Vladi u slučaju vojne intervencije protiv sirijske Vlade.Oni će napastio mjesta do kojih mi ne možemo doći jer su osigurana ili skrivena, a riječ je o mjestima gdje se skriva teško naopružanje. Podržavamo vojnu intervenciju,a  nakon nje spremni smo se boriti i srušiti Assadov režim”, rekao je Wada.

Ne žele, međutim, da kopnena vojska stupi na sirijsko tlo. Odbacuje optužbe Assadovog režima da je opozicija upotrijebila hemijsko oružje. Dodaje da čak i da ga imaju, nikada ne bi dozvolili njegovu upotrebu.

Iako su na sjeveru Sirije sukobi između opozicionih frakcija bili česti, Wada kaže da je situacija sada znatno drugačija.

“Nemamo velikih problema s drugim jedinicama. Sada čak imamo i zajedničke operativne centre za zapovjednike, u Halepu naprimjer njih četiri, gdje zajednički donosimo odluke na terenu”, kazao je on.

SHARE

LEAVE A REPLY