Lagumdžija: Turska je i naš dom

0
54

lagumdzija-turska-je-i-nas-dom

U ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, prof. dr. Zlatko Lagumdžija, izjavio je da izvjestiteljka Evropskog parlamenta, Doris Pack, teži ka daljoj podjeli BiH.
Riječi premijera Erdogana o Kosovu izvučene su izvan konteksta; premijer, ministar Davutoglu, kao i predsjednik Gul su državnici koji su dokazali svoje prijateljske namjere i liderstvo, kazao je Lagumdžija u intervjuu za AA u New Yorku.
“Meni je poznato da se oni u cijelom našem regionu osjećaju kao kod kuće, a sve nas, takođe, pozivaju da se osjećamo kao kod kuće dok boravimo u Turskoj,” kazao je šef bh. diplomatije za AA.
– Podjednako prijateljstvo za sve –
Obraćajući se hiljadama ljudi u Prizrenu, na Kosovu, premijer Erdogan je 23. oktobra izjavio da je “Turska Kosovo, a Kosovo Turska” kazavši uz to da dvije nacije dijele zajedničku historiju i kulturu, u okviru veoma dobro poznatih veza.
Njegov je komentar, međutim, naljutio srbijansku vladu koja je u reakciji kazala da “riječi gospodina Erdogana predstavljaju teško kršenje međunarodnog prava i uplitanje u unutrašnja pitanja Srbije”. Iz Srbije su upozorili da će komentari poput ovog “naštetiti odnosima između Beograda i Ankare”.
Turska je među prvima priznala Kosovo, 2008. godine, kada je nekadašnja pokrajina proglasila nezavisnost. Do sada je Republiku Kosovo priznalo više od 100 zemalja članica UN, no Beograd to još uvijek odbija učiniti i nastavlja sa blokadom prijema Kosova u Ujedinjene nacije.
– Ankara nikoga ne favorizira –
Lagumdžija smatra da bilo kakve komentare turskog vodstva u regionu ne treba smatrati zloćudnim, jer su Turci dokazani prijatelji. Na pitanje da li se, kao Bosanac, smatra pomalo zanemarenim ili podređenim, jer je ministar Davutoglu izjavio da je Turska podjednako prijateljska prema svima, iako su Bosanci očekivali više prisnosti zbog čvrstih historijskih, pa čak i porodičnih veza sa Turskom, Lagumdžija je kazao da se tako ne osjeća.
“Ne mislim da bi se bilo ko od nas trebao boriti za prvo mjesto. Turska je toliko velika zemlja, da zapravo nije zainteresovana da se bilo ko upoređuje ili takmiči za prvo mjesto. Turska je zemlja koja definitivno želi imati pozitivan uticaj na ovaj region,” rekao je ministar Lagumdžija.
Sve zemlje regiona bi trebale, smatra Lagumdžija, biti “zadovoljne činjenicom da im jedna tako velika nacija, jedna tako politički, ekonomski, kulturno i društveno jaka zemlja nudi da se osjećaju kao kod kuće, te da im (Turcima) možemo ponuditi isto gostoprimstvo kada su kod nas.”
“Što više imamo prijatelja koji se u Bosni osjećaju kao kod kuće i što više imamo onih koji nas pozivaju da se u njihovim zemljama osjećamo kod kuće – to bolje za nas, bolje za bolji globalni svijet,” kazao je prof. dr. Zlatko Lagumdžija za AA.
Lagumdžija je profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i lider Socijaldemokratske partije BiH. Trenutno obnaša dužnost ministra vanjskih poslova BiH. Član je Madrid Kluba (Club de Madrid) – organizacije koja okuplja mrežu eksperata čiji cilj je pružanje pomoći državama u provođenju demokratskih reformi.
– Bosanski “Status Quo” –
U ponedjeljak je Lagumdžija održao predavanje na Univerzitetu Columbia, na temu “Postdejtonska Bosna”, u toku kojega je izrazio žaljenje što je ovaj mirovni sporazum pomogao da se održi nepromijenjeno stanje u Bosni i Hercegovini.
Nakon skoro četiri godine rata, u Daytonu, u saveznoj državi Ohio, u novembru 1995. godine je potpisan mirovni sporazum, dogovoren posredstvom SAD-a, koji je potpisao tadašnji predsjednik Alija Izetbegović.
Obraćajući se akademicima na prestižnom Univerzitetu Columbia, Lagumdžija je kazao da je Dayton bio “sto posto dobar za mir u Bosni,” ali je istovremeno sporazum koji osigurava etnički ekskluzivitet, pa čak i segregaciju u društvu u kojem je sve manje uključenosti, a sve više podjela.
“Bosna ne bi trebala društvo u kome se sve zajednički dijeli, a ne ono u kome vlada segregacija,” poručio je bosanskohercegovački ministar.
Na pitanje da li je uopšte moguće uvesti neke izmjene u “Dayton” imajući na umu da ga SAD smatraju jednim od najvećih diplomatskih dostignuća i kao takve oklijevaju da prihvate bilo kakve fundamentalne promjene, prof. dr. Zlatko Lagumdžija se ipak nije složio s tom ocjenom.
No, ipak je priznao da je da je Dejtonski mirovni sporazum postao teret:
“Nažalost – u pojedinim smo pitanjima doživjeli zastoj i zemlja se ne kreće ka funkcionalnijim i efikasnijim državnim institucijama.” Međutim, BiH se još uvijek “kreće u pravom smjeru”, smatra Lagumdžija, iako se u više navrata složio da je “Dayton jedna od prepreka pred bržim napredovanjem BiH.”
“Dayton istovremeno ima sve preduslove da se iz dejtonske, pređe u briselsku fazu,” istakao je bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova.
– Moderna Bosna u trećem milenijumu –
“Ono što je za nas najvažnije jeste da ćemo se promjenama u našoj zemlji udaljiti od politike segregacije, isključivosti, netolerancije, vraćanja u prošlost i politike podjela; napredovaćemo ka politici saradnje i zajedničkog dijeljenja u zemlji u kojoj ćemo se svi osjećati kao Bosanci i Hercegovci, građani civilnog društva, nikada ne zaboravljajući naše vjerske i etničke osjećaje; ako tako mogu reći – da etnička struktura Bosne i Hercegovine u trećem milenijumu bude takva da smo svi muslimani, katolici, pravoslavci, jevreji – ali i Bosanci i Hercegovci – stanovnici moderne Evrope,” rekao je Lagumdžija.
Na pitanje za komentar na izjavu izvjestiteljice Evropskog parlamenta za BiH – Doris Pack, koja je optužila direktno njega da radi protiv riješavanja spora oko presude “Sejdić-Finci” i izmjena dejtonskog ustava koje  su trebale biti prihvaćene na sastanku 1. oktobra u Briselu, Lagumdžija je izjavio da je čak radostan što ga “samo ona proziva i tereti za to.”
Lagumdžija je takođe rekao da se oni ideološki ne podudaraju, jer je “Pack na desnoj”, a on sam na “lijevoj strani političkog spektra.”
“Bio bih manje privilegovan da je rekla da sam bio fin, a da sam zatim govorio po njenim zamislima. Da, ona je u pravu. Ja jesam glavna, vjerovatno i jedina prepreka 1. oktobra u Briselu, jer sam se usprotivio kada je SDA (Stranka demokratske akcije) predložila riješenje ovog pitanja, u kome su zapravo Federaciju veoma precizno podijelili na dva područja,” požalio se Lagumdžija, pokazujući “novu mapu podjele Bosne i Hercegovine” ponuđenu 1 oktobra u Briselu.
– Protiv etničke segregacije –
“Doris Pack predlaže da Republika Srpska imenuje jednog člana Predsjedništva, da dio Federacije učini isto i da još jedan dio Federacije to učini – imenuje trećeg člana. Riječ je očigledno o etnički markiranoj teritoriji. Jedna boja za Srbe, jedna za Hrvate i jedna za Bošnjake,” objasnio je Lagumdžija, pokazujući boje na mapi.
“Ukoliko je Doris Pack shvatila da sam ja to zaustavio – ima pravo. Vjerujem da je tužna i da joj je žao što to nisam prihvatio,” kazao je ministar Lagumdžija.
Prema odredbama Dejtonskog Sporazuma, Bosna i Hercegovina je uređena kao država sa dva entiteta – Federacijom BiH koja je još uvijek multietnički dio i Republikom Srpskom kao teritorijom koja je potvrđena Dejtonskim Sporazumom 1995. godine, iako je teritorija na kojoj je Vojska Republike Srpske izvršila etničko čišćenje, genocid nad Bošnjacima Srebrenice i na kojoj danas većinom živi srpsko stanovništvo.
“Ne želimo živjeti u izoliranim, iscjepkanim dijelovima Bosne i Hercegovine. Narod Bosne i Hercegovine nije zaslužio da živi na etnički podijeljenim brdima i dolinama,” zaključio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, poručiši da će se “boriti protiv podjele Bosne i Hercegovine na tri etničke teritorije.”
(AA)
SHARE

LEAVE A REPLY