Kavazović u posjeti džematima u Nemačkoj – foto

0
113

Sarajevo – Proširena sjednica Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, na kojoj su učešće uzeli svi članovi Mešihata i gosti iz domovine reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović, rukovodilac Ureda za bošnjačku dijasporu mr. Mirsad ef. Kalajdžić i rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta dr. Amir Karić, održana je 23. 11. 2013. godine u prostorijama Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

reisu-l-ulema-njemacka-mesihat1

Nakon predstavljanja članova Mešihata uvodnu riječ je imao muftija Pašo ef. Fetić koji je upoznao reisu-l-ulemu i članove delegacije Rijaseta s vjerskim stanjem na području Mešihata dok je predsjednik Zajednice Edin Atlagić govorio o pravnom uređenju naše Zajednice.

reisu-l-ulema-njemacka-mesihat-sjednica

Na proširenoj sjednici Mešihata prisutnima su se obratili i glavni imami za regiju Frankfurt Ishak ef. Alešević, za regiju Dizeldorf, Mehmed ef. Jakubovic, za regiju Hamburg-Berlin Aldin ef. Kusur koji su upoznali prisutne sa stanjem na svojim regijama, a što su već prije učinili glavni imami za regiju Stuttgart Enver ef. Pašalić i za regiju Minhen Bahrudin ef. Omeragić.

Nakon toga prisutnima se obratio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović koji je govorio o džematima, njihovom ustrojstvu, integraciji muslimana kao i o izazovima koji se nameću u dijaspori.

„Ovo je najsnažnija zajednica u Evropi“, rekao je reisu-l-ulema Kavazović i dodao „od nje se očekuje da ispred svih postavi model i način organizovanja muslimana na zapadu. Sve je više ljudi koji postaju državljani ovih zemalja. Kako ojačati ovu Zajednicu da se može brinuti o tim muslimanima. Odgovor nalazimo u ajetu gdje Allah kaže: „Vjernici, pobrinite se o sebi“ . Nužno je da se i mi pobrinemo o sebi i svom narodu“, rekao je reisu-l-ulema Kavazović.

Reisu-l-ulema je prisutnima prenio tri veoma bitna pravila zu uspješan rad Zajednice a to su: 1. dobra organizacija, 2.vještina upravljanja, 3.pridržavanje propisa. „Ako toga nemamo, mi nemamo Zajednicu“, rekao je reisu-l-ulema Kavazović. Također je istakao da postojanje turske zajednice u Njemačkoj s kojom Bošnjaci dijele isti mezheb i akaid otvara mogućnosti bliže saradnje u rješavanju zajedničkih pitanja i da je povezivanje Turaka i Bošnjaka od velike važnosti.

reisu-l-ulema-njemacka-mesihat2

Isto tako, reisu-l-ulema se osvrnuo i na odnose muslimana i kršćana rekavši: „Muslimani i kršćani baštine slične norme, razlikujemo se u obredoslovlju i akaidu. Naši korijeni su identični. Moramo uspostavljati s njima dijalog ne samo lokalno, nego i na državnom nivou.“

Nakon završene sjednice reisu-l-ulema Kavazović se prije podne namaza obratio džematlijama džemata Wiesbaden srdačno ih poselamivši i izražavajući svoju zahvalnost na gostoprimstvu. I ovdje je Kavazović iskoristio priliku da okupljenim džematlijama ukaže na značaj identiteta, njegovog čuvanja i na značaj čuvanja bosanskog jezika.

„Vjerujte u Boga i činite dobro i nemojte se opterećavati onim što vam nije potrebno“, poručio je reisu-l-ulema Kavazović okupljenim džematlijama.

Nakon klanjanja podne namaza, u prostorijama Mešihata IZBNJ je organizovan svečani ručak kojeg je u potpunosti donirao Zijad Junuzović.

reisu-l-ulema-njemacka-mesihat3

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović prisustvovao je proširenoj sjednici Sabora Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, koja je održana u Frankfurtu 23. 11. 2013. Godine. Sjednici su prisustvovali i članovi akademske zajednice koji žive i djeluju u Njemačkoj.

reisu-l-ulema-njemacka-posjeta2

Sjednicu je otvorio predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj Edin Atlagić koji je poselamio goste iz BiH na čelu sa reisu-l-ulemom mr. Husein ef. Kavazovićem kao i sve prisutne sabornike, imame i predsjednike džemata. U svom izlaganju je govorio o pravnom ustrojstvu IZBNJ osvrnuvši se na faze nastanka naših džemata, trenutno stanje, kao i način organizovanja. Načinio je paralele između uređenja IZBNJ i ostalih islamskih zajednica. Takođe je naveo da stanje imama nije pravno adekvatno riješeno. Velike su razlike u načinu angažovanja imama, u aktivnostima, materijalnim nadoknadama, radnim ugovorima i dr. U svom obraćanju se osvrnuo na društvene procese koji su u toku u Njemačkoj kao što su potpisivanja „državnih ugovora“, implementacija vjeronauke u školama, uspostavljanje centara za islamsku teolgiju. Problem na kojem moramo raditi – rekao je predsjednik- je oslobađanje od lokalizma i usmjeravanja ka centralizmu tj. pripadnosti Mešihatu. Veza sa maticom je slabo izražena, deklarativnog i simboličnog karaktera što bi se moralo u svakom slučaju promijeniti.

Predsjednik Atlagić je istakao da IZ ima trenutno samo jedno profesionlano uposleno lice konstatirajući da nedostaje više profesionalno uposlenih lica kao što je to muftija, sekretar, koordinator za rad sa omladinom, sa ženama, za dijalog itd.

Slabo je izražena međudžematska saradnja na nivo medžlisa i teret aktivnosti snosi mala grupa ljudi ili pojedinci. Džemati nemaju dovoljne kapacitete niti imaju integrisanih stručnih mlađih kadrova. Takođe je govorio o trenutnom stanju upoznavši prisutne sa još pravno nedefinisanim statusom Zajednice koja se vodi kao udruženje građana a ne kao vjerska zajednica.

Nakon analize stanja, predsjednik IZBNJ je ponudio rješenje a to je zadobivanje statusa javnopravnog tijela. Zadobivanjem statusa javnopravnog tijela bi imali normativno uređenje, dodatno finasiranje kroz porez, uposlenici IZBNJ bi bili državni službenici, zaštićenost imovine, osnivanje škola, dječijih vrtića itd… Sve ove promjene, naglasio je predsjednik, ne mogu se postići pritiskom na dugme, za njih je potrebno mnogo vremena.

Nakon predsjednikovog obraćanja Saboru se obratio muftija Pašo ef. Fetić. Muftija Fetić se zahvalio predsjedniku Zajednice na ukazanim smjernicama za naš rad istakavši da imamo mnogo toga što smo uradili ali da još mnogo toga stoji ispred nas.

„Mi smo dobro upoznati sa našim stanjem“, rekao je muftija Fetić, zaključivši „da bi odgovorili na izazove moramo da jačamo zajednicu, da je uredimo iznutra, veću povezanost sa maticom putem duhovne vertikale, ojačati ulogu dekreta i murasele.“

Kao glavne izazove koji stoje pred nama muftija Fetić je naveo: jačanje unutrašnje veze između medžlisa i Mešihata, statutarno uređenje, dijalog sa drugima, kadrovsko i materijalno jačanje Zajednice

Mirsad ef. Kalajdžić rukovodilac Ureda za bošnjačku dijasporu je govorio o postavljenim planovima koji stoje pred našom Zajednicom naglasivši da u sudbonosnim događajima dolazi do izražaja snaga i slabost određenog naroda. Opstojnost Bošnjaka je uvijek počivala na unutrašnjim vrijednostima koje crpe iz svoje vjere i koje su im omogućile opstanak.

„Muslimanske zajednice u Evropi stoje pred velikim izazovima. Naša sudbina se ne rješava u vanjskom svijetu nego u nama samima. Mi u Njemačkoj nemamo boljih muslimana od vas“, rekao je Kaljdžić.

Dr. Amir ef. Karić, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta je u svom obraćanju kazao da je počastvovan što prisustvuje jednom ovakvom skupu i da je u toku ovih nekoilko dana boravka u Njemačkoj mnogo toga naučio.Takođe je istakao da je ohrabren onim što je mogao čuti i da čestita na svim postignućima.Ono što smo mogli vidjeti u ovih nekoliko dana je veliki posao vrijedan svakog poštovanja, rekao je dr. Karić.

Pred nama stoje reforme i izazovi sa kojima se trebamo uhvatiti u koštac kako bi išli u korak sa vremenom. Za svaku organizaciju je važno nekoliko faktora.

1.Ljudski faktor tj. intelektualni kapital.

Mi imamo tog kapitala, ali se ne smijemo s tim zadovoljiti. Moramo sebi postavljati visoke ciljeve. Naše je da uporno radimo. Konačan uspjeh je od Boga. Moramo sebi postavljati desetogodišnje ciljeve da znamo šta nas čeka za deset godina. Tek nakon postavljenog cilja, uloženog truda i protoka vremena možemo znati da li smo ga ostvarili ili ne.

2.Društveni kapital, veze među ljudima, ostvarivanje povjerenja među ljudima i zajednički rad.

3.Ekonomski kapital. Ako imamo ova dva faktora treći će doći sam od sebe.

Važno je da se dogovaramo ali kada se dogovorimo da poštujemo volju većine. Bez dobre organizacije ništa ne možemo postići, kazao je, između ostalog, u svom obraćanju dr. Karić.

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović govorio je o emanetu vjere koja se s koljena na koljeno prenosila gdje su generacije jedna iza druge gradile vjerskoprosvjetne ustanove.

„Nakon Berlinskog kongresa smo ostavljeni samima sebi“, rekao je reisu-l-ulema Kavazović, „i IZ je jedna i jedina koja je čuvala pamćenje Bošnjaka nastojeći da hizmeti islamu.“

Reisu-l-ulema je istakao: „U 90-tim godinama IZ je stala rame uz rame sa svojim narodom da odbrani BiH. Neke od vas je ratni vihor donio ovdje i prvo što ste uradili jeste osnivanje džemata koji predstavljaju našu zajedničku kuću. Želim zahvaliti svima vama za hizmet islamu. Prva generacija je, kao što smo čuli, učinila mnogo, ali dalji rad je na 2. i 3. generaciji i mi znamo da IZ ima snage i moći da se može bolje organizirati. Nalazimo se pred mnogim izazovima koje moramo definirati. Ono što je najteže za naš narod jeste gubljenje političke moći i strah od asimilacije.“

Osvrćući se na problematiku identiteta reisu-l-ulema Kavazović je kazao da po nekim statistikama Bošnjaka u Turskoj ima preko 2 miliona. Međutim oni su zaboravili na svoj jezik, jer nisu imali svoju IZ koja bi ih očuvala od asimilacije. Oni su sada postali Turci. Jezik je taj koji opredjeljuje naš identitet.

Nadalje, reisu-l-ulema je naglasio: „Najveća odgovornost je na vama i tražim od vas da se brinete za muslimane ovdje u Njemačkoj, a sve naše struke vam stoje na raspolaganju. Imaćete našu podršku, jer je Njemačka naša najsnažnija zajednica u dijapsori i od vas mnogo očekujemo.“

Nakon obraćanja reisu-l-uleme usljedila je diskusija gdje su mnogi koji su izlazili za govornicu podržali nastojanja trenutnog saziva Mešihata da krene u pravcu platforme djelovanja koju je iznio predsjednik Zajednice Edin Atlagić, kako bi se bolje organizovali i kako bi zadobili status javnopravnog tijela.

Nakon večere je uslijedio sastanak sa akademicima koji žive i djeluju u Njemačkoj. Edin Atlagić je poselamio prisutne i upoznao ih sa trenutnim stanjem u IZ zatraživši uključivanje i naših visokoobrazovanih ljudi i žena u rad Zajednice.

reisu-l-ulema-njemacka-posjeta1

Prisutnima se obratio i dr. Amir Karić koji je govorio o nužnosti našeg povezivanja sa svim onima koji žive i rade u dijaspori i da svako može na svom polju dosta toga učiniti.

Uslijedili su komentari i diskusije iz kojih se može zaključiti da svi nastoje na svoj način da pomognu domovinu BiH i da su svi saglasni da je nužno očuvati bosanski jezik koji sa vjerom islamom predstavlja osnovni elemenat identiteta Bošnjaka.

Muftija Pašo ef. Fetić kao i dr. Karić su se složili da je veoma pozitivno što je do ovog sastanka došlo koji je prvenstveno imao za cilj upoznavanje nas samih kao i kapaciteta sa kojima raspolažemo, pozvavši akademksu zajednicu na simpozije koji će se održati početkom naredne godine.

Bilal ef. Hodžić, referent Muftiluka IZBNJ

SHARE

LEAVE A REPLY