Zlatom protiv raka: Eksperiment đaka u Srbiji

411588_andrija-bizic-istrazivanje-ubijanja-kancera-u-laboratorji-petnice_f

Maturant beogradske gimnazije Andrija Bižić eksperimentišući u Istraživačkoj stanici Petnica uticaj infracrvenog zračenja na ćelije kancera grlića materice, prethodno tretirane nanočesticama zlata, došao do zaključka da kancerozne ćelije, pošto su „primile“ čestice plemenitog metala, bivaju efikasnije uništene zračenjem.

Andrija otkriva da veliki potencijal u tretiranju kancera ima upotreba nanočestica zlata. Izlaganjem infracrvenom zračenju, naime, nanočestice plemenitog metala apsorbuju, a potom emituju toplotu koja je fatalna po ciljane ćelije kancera, pa efikasno i selektivno eliminiše njihovo prisustvo.

– Moja prvobitna ideja bila je inspirisana video-snimkom u kom je čovek koji je takođe istraživao načine za tretiranje kancera zapalio morsku vodu uz pomoć radio-talasa. Ispitivao sam da li samo prisustvo nanočestica zlata, ili samo infracrveno zračenje ubija ćelije kancera, kao i njihov kombinovani efekat. Dobijeni rezultati pokazuju da kombinovano dejstvo infracrvenog zračenja ćelija u prisustvu nanočestica zlata efikasno ubija He-La ćelije kancera grlića materice. Naime, istraživanje je pokazalo da najveći broj ubijenih ćelija kancera dobijamo pošto su one tretirane nanočesticama zlata, a nakon toga izložene zračenju, četiri puta po 15 minuta. Upoređivanje broja živih i mrtvih ćelija među eksperimentalnim grupama pokazuje da same nanočestice zlata nemaju štetan efekat po zdrave ćelije, ali da izuzetno pospešuju dejstvo zračenja i uzrokuju povišen mortalitet ćelija kancera – objašnjava Andrija.

On zaključuje da ova metoda pokazuje veliki potencijal u tretiranju kancerskih oboljenja i otvara širok dijapazon novih mogućnosti za dalje istraživanje.

Mladi naučnik podseća da se godinama ispituju razne metode korišćenja nanočestica raznovrsnih metala i zračenja talasima različitih talasnih dužina. Međutim, koliko je relativno novo područje kojeg se dotakao svedoči podatak da skoro nijedna od trenutnih metoda još nije odobrena za testiranje na živim bićima, izuzev na ćelijama.
Andriju hvali i njegov mentor, saradnik Petnice i student Biološkog fakulteta Aleksej Drino, nekadašnji dobitnik nagrade za najbolji rad Fakulteta prirodnih i matematičkih nauka Beogradskog univerziteta.

– Nanočestice zlata i kompleksi zlatnih jona su u poslednje vreme u žiži naučne javnosti zbog potencijalnih antitumorskih karakteristika. Još od razvića cisplatina, leka na bazi kompleksa jona platine, naučnici su sve više počeli da gledaju potencijalnu ulogu jona metala. Rezultati pokazuju da kompleksi zlata imaju inhibitornu ulogu na neke od proteina esencijalnih za ćelijsko preživljavanje, što bi uz odgovarajući sistem dostave lekova u organizmu moglo u budućnosti dovesti do razvoja novih lekova. Sama oblast, kojom se i Andrija bavio, obećava – kaže Drino.

Andrija kaže da planira da nakon gimnazije upiše smer molekularne biologije na Biološkom fakultetu i da nastavi da se bavi sličnim istraživanjem. Eksperiment će zato nastaviti i sledeće godine u Petnici, kako kaže, još prošireniji i uz ispitivanje nekih drugih parametara.

sandzakhaber / izvor: blic.rs

POVEZANE VIJESTI
- Advertisment -

POPULARNO