Turska i Brazil: Rastuće sile suočene sa sličnim događajima

turska-i-brazil-rastuce-sile-suocene-sa-slicnim-dogadajima

Sličnosti među protestima koji su posljednjih sedmica zahvatili Tursku i Brazil, zemlje koje kroz posljednju deceniju poprimaju sve veći značaj na svjetskoj političkoj sceni, privukle su pažnju svjetske javnosti.
Analizirajući sličnosti i razlike između protesta u Brazilu i Turskoj, stručnjaci polaze od činjenice da obje zemlje važe za rastuće sile na regionalnoj, ali i svijetskoj razini. Dok je Turska regionalna sila na području Srednjeg istoka, Brazil važi za silu na području Latinske Amerike, ali te dvije zemlje pretenduju na povećanje svog uticaja i na globalnoj razini. Brazil i Turska su potpisale Teheransku deklaraciju, po kojoj su kasnije djelovale i u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) i odbile novi paket sankcija Iranu.
Turska i Brazil privukle su pažnju i ekonomskim rastom u periodu kada je svijet zahvatila ekonomska kriza. Još jedna od dodirnih tačaka dviju zemalja je i kontinuiran rast srednje klase i njihov sve značajniji uticaj u svijetu. Turska je tokom posljednje decenije bilježila konstantan ekonomski rast, dok je brazilska ekonomija povremeno stagnirala.
– Neke od razlika 
Jedna od bitnih razlika između stanja u Turskoj i Brazilu je činjenica da se ekonomski rast Brazila ne reflektuje na srednju klasu i šire narodne mase.
Dok se ekonomski rast Turske u posljednjih deset godina, reflektirao kroz poboljšanje usluga srednjoj klasi, neprenošenje ekonomskog rasta na socijalni život u Brazilu, jedno je od najviše kritikovanih pitanja u toj zemlji.
Brazilski demonstranti su najviše protestovali protiv lošeg sistema zdravstva i izgradnje stadiona, dok je stanovništvo u zemlji sve siromašnije.
– Sličnosti protesta u Turskoj i Brazilu –
Protesti, koji su zauzeli novinske stupce u Turskoj i Brazilu, pokazali su više sličnosti, što je privuklo pažnju analitičara svjetskih kretanja.
Prva sličnost je da su proteste i u Turskoj i u Brazilu potakle naizgled vrlo nevažne i zanemarive teme. U Turskoj su proteste potakle demonstracije protiv sječe ili izmiještanja nekoliko stabala u istanbulskom parku Gezi. Ti protesti kasnije su prerasli u antivladine demonstracije. U Brazilu je masovne demonstracije potakao manji protest građana zbog povećanja cijena karata javnog prijevoza u velikim gradovima Sao Paolu i Riju de Janeiru. Radilo se o povećanju cijene karte za oko deset centi. Protesti su se brzo rasplamsali i prerasli u demonstracije protiv lošeg sistema zdravstva, ali i protiv visokih troškova organizacije Svijetskog prvenstva u fudbalu, koje će 2014. godine biti održano u Brazilu.
U obje zemlje su demonstracije počele od malih događaja. Obje zemlje su optužene za policijsku brutalnost, odnosno za prekomjerno korištenje sile od strane snaga sigurnosti, iako se i drugdje u svijetu demonstracije guše na sličan način. Još jedna sličnost protesta u Turskoj i Brazilu je nepostojanje lidera demonstracija i pozivanje na nerede putem društvenih mreža. I u Turskoj i u Brazilu među demonstrantima našli su se studenti, ali i marginalne grupe, koje su vandalizmom izazvale sukobe sa policijom i ugrozile sigurnost drugih učesnika demonstracija. Sukobi su donijeli scene nasilja na ulicama i jedne i druge zemlje.
Sličnost između protesta u Turskoj i Brazilu je fokus svijetskih medija na događaje u toj zemlji i pomno praćenje istih. Događaji u Turskoj i Brazilu medijski su okarakterisani kao “najveće demonstracije u posljednjih deset godina”.
– Ciljevi različiti –
Pored pomenutih sličnosti, postoje i različitosti među događajima u Turskoj i Brazilu. Ako se uzme u obzir broj učesnika protesta, na ulice Brazila izašao je znatno veći broj demonstranata, a protesti su aktuelni u svim dijelovima zemlje, što nije bio slučaj u Turskoj.
Najveća razlika između protesta u dvije zemlje su ciljevi demonstranata. Cilj demonstracija u Brazilu je društvena nepravda. Brazilci krive vlasti zbog visokih troškova organizacije svjetskog prvenstva u fudbalu, dok s druge strane nema investicija u razvoj sistema zdravstva. Upravo je to razlog što se povećanje cijena karata javnog prevoza, karakteriše kao inicijalna kapsula masovnih protesta.
Protesti u Turskoj nisu bazirani na društvenoj nejednakosti, jer demonstranti nakon protesta u parku Gezi traže veću slobodu izražavanja, optužujući vlasti za “ograničavanje sloboda pojedinaca”.
Brazilske vlasti su, odgovarajući na zahtjeve demonstranata povukle odluku o povećanju cijena karata javnog prijevoza, a predsjednica Brazila Dilma Rousseff pozdravila je mirne demonstracije. Koliko će njene izjave uticati na smirivanje situacije u zemlji ostaje da se vidi, budući da su demonstranti najavili nove proteste.
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan sastao se sa predstavnicima demonstranata i predložio sudsku odluku u vezi sa pitanjem parka Gezi. Erdogan je predložio i referendum na kojem bi građani Istanbula odlučili o eventualnoj rekonstrukciji parka.
Dr. Vanda Felbab-Brown sa Instituta Brookings, kazala je u izjavi za agenciju Anadolija, da je više faktora iniciralo proteste u Turskoj i Brazilu, te da su građani iskoristili situaciju da izraze svoja neslaganja sa određenim pitanjima.
Brown smatra da demonstranti u obje zemlje negoduju zbog rastućih potreba srednje klase, a na koje vlade ne odgovaraju željenom dinamikom.
“U Brazilu još uvijek ima veliki broj siromašnih područja. Ljudi koji tamo žive dobivaju veoma mali dio javnih prihoda, a potrebe su u konstrantnom porastu. Brazil se predstavlja kao rastuća ekonomska sila, ali unutar svojih granica sadrži brojne probleme”, kazala je.
Ona je napomenula i da se “ustvari ne zna da li će protesti u Brazilu poprimiti političku dimenziju, budući da protesti u većini regija u svijetu rijetko postignu provedbu željenih reformi”.
Brown je kazala i da protesti u Latinskoj Americi ne mogu biti poređeni sa Arapskim proljećem, jer ljudi u tom području ne protestuju “protiv autoritarizma. Brazilske vlasti mogu umiriti demonstracije dijalogom”. Ona smatra da protesti u Turskoj također ne mogu biti poređeni sa Arapskim proljećem.
Član Centra za istraživanje stanja u Brazilu pri Columbia univerzitetu Dr. Marc A. Hertzman, rekao je kako su protesti u Brazilu za mnoge bili iznenađenje.
On smatra da, poput sličnosti da su počeli od manjih demonstracija, protesti u Turskoj i Brazilu nisu previše povezani. prati čovječanstvo u čitavoj njegovoj povijesti. Budući da i danas odnosi više od tri miliona života, predstavlja globalni svjetski problem.
TRT
POVEZANE VIJESTI
- Advertisment -

POPULARNO