Sarajevo – Predsjednik RS, Milorad Dodik se usprotivio Ustavnom sudu BiH i prekršio zakon, zbog čega predstavlja veliku prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, obrazloženje je SAD-a za uvođenje sankcija. Put od reformiste do problematičnog političara, bio je kratak.
“Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine,” ovako je nekada pjevao Milorad Dodik.
No, čini se da nije baš tako. Stava su da je nepoštivanje Ustavnog suda prijetnja Dejtonu, kao i najava o otcjepljenu, te da cijelu priču treba okončati.
“Nedavne aktivnosti Dodika poput provođenje referenduma u septembru koji je on vodio kršeći odluku Ustavnog suda BiH, kao i retorika koju je tada koristio jasno je govorila u prilog zagovaranju daljim podjelama u BiH i stvaranju novih problema . Također, ovaj korak je poduzet jer Dodik nastavlja voditi dijalog o podjeli BiH. Ozbiljno smo shvatili prijetnje referendumom o secesiji i ono što on radi u kršenju vladavine zakona,” istakla je Maureen Cormack, ambasadorica SAD u BiH.
Ovo su sankcije protiv Dodika kao individue, a SAD će nastaviti podržavati građane RS, istakla je ambasadorica. Stavljanje pojedinaca na ovu listu je dug proces, koji američka vlada ne poduzima olako, a jednako dug je i proces skidanja sa liste. Ma ovaj način Cormack je odgovorila na tvrdnje da će Dodiku sankcije biti vrlo brzo ukinute dolaskom nove administracije.
“Ovaj proces je tehničke prirode u pripremi i takav je kada se poništava. Nekoliko ljudi je ovdje uklonjeno sa te liste, ali mogu vam reći da je to jako dug birokratski proces da se neko skine sa te liste,” istakla je Cormackova.
Sankcije znače potpuno zamrzavanje Dodikove imovine u SAD-u. Također, mjerama američkog Odjela za trezor svim Amerikancima se zabranjuje da na bilo koji način posluju sa Dodikom.
“Implikacije su značajne. U međunarodnoj bankarskoj industriji pitanje povjerenja je jako važna osnova. Ovo je javni korak koji će imati značajne posljedice,” stava je América ambasadorica.
I tu je Dodik završio svoj put od američkog miljenika do čovjeka sa crne liste. Taj put možda je i najbolje pojasnio Ognjen Tadić. Recept je jednostavan. Postaviti na funkciju osobu koja odgovara američkim vanjskopolitičkim interesima, a ukloniti ih kada postanu problematični ili nepotrebni.
“Tu situaciju imali su i Mubarak i Gadafi i Husein, kao i brojni drugi u svijetu, koje je svojevremeno napravila američka administracija za svoje potrebe i postepeno ih uklanjala kada im više nisu interesantni. Svi su oni, kao posljednji svoj politički izlaz, igrali na to da počnu sarađivati sa drugom stanom, tj. sa ruskom spoljnopolitičkom administracijom,” pojasnio je Tadić.
Američka ambasadorica naglasila je kako je ovo poruka svima koji djeluju protiv odluka Ustavnog suda. Cijela priča je počela krajem 2015. godine. Tada je Ustavni sud BiH po apelaciji Bakira Izetbegovića utvrdio neustavnost odredbe o 9. januaru kao Danu RS i naložio njegove izmjene. Deset mjeseci nakon odluke, Dodik najavljuje a kasnije i održava referendum.
Interesantno, Dodik je danas najavio nastavak svog političkog djelovanja no upravo je zbog stavljanja na američku crnu listu prije 12 godina tadašnjeg premijera RS Peru Bukejlović pozivao na ostavku. Dodik je tada tvrdio da na čelu entiteta ne može biti čovjek kome je je zabranjen ulaz u Ameriku, i koji RS vodi u potpunu izolaciju.