Zastita temeljnih ljudskih prava garantovana je Ustavom- gradjanskih, politickih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Clanom 9. Ustava propisuje se i da su vazeci medjunaordni ugovori dio crnogorskog pravnog poretka i da imaju primat nad domacim zakonodavstvom. Parlament je usvojio niz zakona, čijim rješenjima se, na neposredan ili posredan način, unaprijeđuje ova siroka oblast, čime je, pored ostalog, Crna Gora, i zavrijedila otvoranje pregovora sa EU.
Zakonskim propisima, u oblasti zaštite ljudskih i posebno manjinskih prava, te kroz antidiskriminatorske zakone i ,posebno, preko Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda, stvoren je dobar temelj na kome treba graditi institucije. Snaga, čvrstina i kapacitet tih institucija zavisi od naše realne moći da zakonska rješenja sprovodimo u praksi. Zbog toga je vazno dodatno snazenje uloge Parlamenta, da više i bolje prati i ocjenjuje primjenu donešenih zakona, da sagleda njihovu djelotvornost . Kada je nas Parlament u pitanju, u ovoj oblasti, posebno je vazna uloga Odbora za ljudska prava i slobode koji svoju paznju usmjerava na cetiri vazne teme: Pitanja antidisskriminatorske politike, Polozaj LGBT populacije, Roma i Egipcana, izbjeglica i raseljenih lica, te manjinskih prava.
Smatramo da treba predano raditi na dogradnji postojecih zakonskih rjesenja koja se ticu politike antidiskriminacije, uvazavajuci sugestije evropskih eksperata, ali i nevladinog sektora, vjerskih zajednica i drugih subjekata , uz jasnije definisanje odredjenih pojmova , kako ne bi doslo do nedoumica prilikom primjene ovih zakona. Takodje, vazno je i dalje zakonski unapredjivati institut Zastitnika ljudskih prava i sloboda, cije je zazivljavanje pokazalo svoju punu djelotvornost u Crnoj Gori.
Na planu zastite romske populacije, treba istaci donesenu strategiju i Akcioni plan,ali i na konkretne mjere koje se ticu upisa romske djece u maticne knjige, zdravstvene njege, skolovanja, zaposljavanja i pojavljiavanja medijskih sadrzaja o Romima na Javnom servisu.Vazno je istaci i napore na rjesavanju pitanja statusa raseljenih i interno raseljenih lica, medju kojima je najveci broj lica Roma i Egipcana.
Kroz intezivnu aktivnosti ,tokom 2013. godine, Skupstina CG je pored ostalog usvojila i Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, kojim se unapredjuje zastita mentalno oboljelih lica tokom zadrzavanja u zdravstvenim ustanovama. Usvojen i je i Predlog zakona o socijalnoj i djecjoj zasititi, kao i Predlog zakona o socijalnom stanovanju, te set zakonskih rjesenja o obrazovanju. Svi ovi zakoni, na direktan ili indirektan nacin, vezani su oblast unaprijednja ljudskih prava i prava djeteta.
Ovdje cu istaci poseban iskorak kada su u pitanju prava gradjana islamske vjeroispovijesti, gdje se kroz zakonska rjesenja uvazavaju specificnostii u ishrani, odnosno da se ovim zakonom drzavne i vaspitno -obrazovne institucije obavezuju na postovanje vjerskh prava.